Više od pola čokolade je šećer, a lješnjaka dodaju do 15 posto

POSLASTICA Čokolade koje smo analizirali imaju između 38 i 57 posto šećera. Pojedemo li cijelu, prekoračit ćemo preporučenu dnevnu dozu. Kakaa imaju između 26 i 36 posto. Zbog životinjskih emulgatora vegani treba paziti

Ovog puta analizirali smo, mnogima omiljene, čokolade s punjenjem od lješnjaka, odnosno nugata, ili dodanim lješnjakom. Nugat proizvod je proizvod koji se dobiva od nugat mase te proizvoda od kakaa. Sama nugat masa dobiva se miješanjem lješnjaka te prvenstveno šećera. Pa se tako naše čokolade razlikuju po sadržaju punjenja te lješnjaka. Lješnjak je inače zdrava namirnica koja spada u skupinu orašastih plodova te obiluje jednostruko nezasićenim masnim kiselinama, koje štite zdravlje srca, te vitaminom E, koji djeluje kao antioksidans te se bori protiv slobodnih radikala u tijelu. Isto tako sadrži vitamine skupine B, pa štiti kožu. Međutim, ne iznenađuje da naše čokolade ne sadrže velike količine lješnjaka, pa ćemo, ako želimo iskoristiti sve njegove blagodati, lješnjak morati jesti sirov umjesto u obliku nugata. Ako je čokolada s okusom lješnjaka, prema propisima, jasno se daje informacija o okusu te hrane, a ne o sadržaju određenog sastojka. Može sadržavati lješnjak ili aromu koja je dopuštena propisima o aromama. Naravno, naše čokolade obiluju šećerom. Na 100 grama čokolade možemo pronaći više od 40 grama šećera, a u čokoladi Katy ima ga čak 57 grama. Dnevna preporučena doza je oko 35-40 grama, pa bismo s količinom čokolade koju pojedemo trebali pripaziti. Prekomjerno kozumiranje šećera vodi do razvoja debljine, a potom i šećerne bolesti te bolesti srca. Djeca su još jako podložna razvoju zubnoga karijesa, pa bismo na njih posebno trebali pripaziti. Osim šećerom, naše čokolade obiluju zasićenim masnim kiselinama, koje prvenstveno nalazimo u kakaovu maslacu, koji je nezaobilazna sirovina u pripremi čokolade. Zasićene masne kiseline, za razliku od onih nezasićenih, kojih inače ima u lješnjaku, u neumjerenim količinama, podižu razinu kolesterola u krvi, pa tako pridonose razvoju bolesti srca i krvnih žila. U nekima od čokolada koje smo analizirali, zasićenih masnih kiselina je oko 20 grama na jednu čokoladu (Fin Carre, Kandit), što je cijela dnevna preporučena količina. Osim kakaova maslaca, čokolade sadrže biljne masti, poput palmine, ku oja može biti bogata trans masnim kiselinama, koje su jednako štetne za zdravlje. Uz spomenuto, naše čokolade sadrže emulgatore, koji povezuju vodu i mast te daju našim čokoladama karakterističnu konzistenciju. Većinom je to lecitin iz soje ili suncokreta. Neke sadrže i E476, poliglicerol poliricinoleat. Budući da može biti životinjskog podrijetla, vegani bi ga trebali izbjegavati. Koristi se i kao zamjena za skuplji kakaov maslac, a konzumiranje bi trebalo svesti na minimum, pogotovo djeca, jer sigurnost nije dovoljno ispitana.