‘TREBAJU NAM PROGRAMERI, LIJEČNICI, FRIZERI, PA I PASTIRI’
NOVA VIZIJA 24sata organizirala su jučer konferenciju ‘Učenje je IN’ na kojoj su gosti govorili o budućnosti strukovnog obrazovanja i reformi cijelog sustava
Često me boli želudac kad se pitam hoće li moja djeca pronaći posao nakon srednje škole. Vjerujem da i drugi roditelji to osjećaju.
Tim riječima je urednica 24sata Ana Dasović otvorila drugu konferenciju o obrazovanju pod nazivom “Učenje je IN”. Uz pomoć partnera održana je u Obrtničkoj komori Zagreb, gdje su se okupili stručnjaci, ljudi iz struke, ali i mladi inovatori te uspješni poduzetnici koji su s publikom podijelili svoja iskustva. - Strukovno obrazovanje okosnica je današnje konferencije. Već tri godine promoviramo obrazovanje, a prije svega ljude
koji izravno rade s djecom. Vjerujemo u obrazovanje koje će istaknuti kreativnost kod djece - izjavio je na početku Boris Trupčević, predsjednik Uprave 24sata i generalni menadžer Styrije za Hrvatsku.
TREBA POTICATI I PROFESORE
Na početku konferencije mladima su se obratili suosnivači 3D Farme Marko Maričević i Alan Divjak. Oni su mladi krenuli u poduzetničke vode u kojima proučavaju i razvijaju 3D tehnologiju. U početku smo razvili uslugu VJERUJEMO U OBRAZOVANJE KOJE ĆE ISTAKNUTI KREATIVNOST KOD NAŠE DJECE
Boris Trupčević iz 24sata OBRAZOVANJE JE DANAS SVIMA DOSTUPNO, ALI, NAŽALOST, NEUČINKOVITO
zato novine 24sata potiču reforme 3D tiska za javnost. Nismo bili zadovoljni kvalitetom tiska pa smo se sami upustili u donošenje rješenja - rekao je Marko Maričević, student doktorskog studija na Grafičkom fakultetu u Zagrebu. Tvrtku su otvorili na poticaj profesora. - Profesori su nam davali svu slobodu, puštali nas da radimo kako mi želimo. Sloboda nam je otvorila kreativnost - rekao je. Prema Maričeviću, 3D tehnologija bi kroz 20 godina mogla preuzeti kompletnu industrijsku proizvodnju. U Hrvatskoj se polako razvija na fakultetima, školama i bolnicama. Na pitanje zašto nisu otišli iz Hrvatske odgovora: “Ako svi odu van, tko će ostati raditi? Okruženje oko nas je poticajno i radimo ono što volimo”. Rade tako i na modelu bolničke longete za ruke.
NE ŽELE SVI U INOZEMSTVO
- Mi se bavimo edukacijom, radimo za medicinu i arhitekturu, ali sva rješenja objavljujemo u znanstvenim časopisima i pridonosimo drugima - kaže Marko.
Kad sam kucao na vrata s projektima, smijali su mi se jer imam 16 godina. Ljudima je bilo čudno vidjeti moje vozilo, a onda sam odlučio izaći iz garaže, ispričao je na panelu konferencije Ivan Golubić (21), izumitelj električnog bicikla Grunner i solarnog vozila Gmobile.
U međuvremenu je stvorio tim ljudi koji su krenuli dijeliti njegove ideje i stvorili su prvi pametni električni bicikl. Kaže kako znanje ne želi skrivati za sebe nego ga je odlučio podijeliti sa studentima koji rade s njim. - Odlučili smo ostati u Hrvatskoj jer tko će raditi ako nećemo mi?! Moramo se boriti. Cilj nam je našim proizvodima pozvati ljude nazad u Hrvatsku jer od inovacija svi imamo koristi - zaključio je Golubić. Uz njega je bio i Albert Gajšak, vlasnik startup tvrtke CircuitMess, koji se u poduzetništvo uključio odmah nakon završene srednje škole. - Svi znaju što su igraće konzole, svi kažu da djeca i mladi sve više vremena provode igrajući videoigre. Zamišljao sam što bi bilo kad bismo dio tog vremena prebacili u učenje elektronike priča 19-godišnji Gajšak kako je došao do ideje za izradu edukativne igraće konzole. - Ne prodajemo uređaj kao takav nego iskustvo učenja - ispričao je Gajšak. Objasnio je kako se djeca ponose konzolom MAKERbuino jer je sama sastavljaju i gledaju na nju kao na svoje djelo.
INTERNET JE PUN ZNANJA
- Počeli smo s cijelom pričom, uključili se u crowdfunding i krenuli s prodajom - rekao je Gajšak, koji je odmah nakon srednje škole otvorio tvrtku. - U 21. stoljeću, zahvaljujući internetu, svašta možete naučiti. Naravno da nije toliko kvalitetno, ali je također korisno - objasnio je inovator. Hobi si je, kaže, pretvorio u posao. Škola mu je predstavljala teret jer ga je tjerala da radi ono što ne voli. - Kad bi svaka škola imala 3D printer, potaknula bi kreativnost kod djece. Naš program školstva ima nekoliko problema prije kojih ne možemo uvoditi ovakve gadgete. U gimnaziji smo učili programirati, a dvoje nas je moralo dijeliti jedan kompjutor zaključio je Gajšak. Odmah nakon izlaganja mladih inovatora otvorena je panel rasprava “Alat u ruke, siguran posao – budućnost strukovnog obrazovanja”, u kojoj su sudjelovali Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Gojko Bežovan, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Spomenka Krebsz, predsjednica odbora za obrazovanje Obrtničke komore Zagreb, te Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja.
STIŽU NAM NOVI POTICAJI
- Cijeli život proveo sam u sustavu visokog obrazovanja. Imamo mnogo mladih doktora koji odlaze u inozemstvo, a kad sam došao u ministarstvo, shvatio sam da postoji veći problem. Problem je da imamo neuparenost potreba tržišta rada i sustava obrazovanja i tu moramo raditi - rekao je na početku ministar Marko Pavić. - Čak 85 milijuna eura predviđeno je za strukovno obrazovanje, uključujemo poslodavce u cijeli
NAJVREDNIJE ŠTO IMAMO SU LJUDI. EDUCIRAJTE SVE GENERACIJE, OD MLADIH DO SENIORA Efka Hedel, voditeljica Seecela
DIGITALNO MORA BITI DIO OBRAZOVANJA, ALI DIGITALIZACIJA NE SMIJE BITI NJEZIN JEDINI CILJ ODGOJA Boris Jokić vodio je proces reforme
NIJEDAN GRAD NE MOŽE ŽIVJETI BEZ OBRTNIČKIH ZANIMANJA. TREBA NAM ŠTO VIŠE RADNIKA poruka je Obrtničke komore Zagreb
proces. Imamo velike izazove, ali i velika sredstva iz Europskog socijalnog fonda. Ne samo za mlade, u paketu mjera imamo milijardu i pol kuna ove godine i tu smo uključili obrazovanje i strukovno obrazovanje. Najdraža mjera mi je samozapošljavanje, za koje smo povisili poticaje s 35.000 na 55.000 kuna. To je posebno bitno za startupove. S obzirom na to da se mjera pokazala uspješnom, imamo 1000 prijava više odobrenih za tu mjeru - naglasio je te dodao kako novac uvijek dođe do onih entuzijastičnih. Osim toga, reformom sustava obrazovanja želi potaknuti i profesore, koji su bili zanemareni. Nastavno na tu, održana je panel rasprava “Izazovi digitalizacije”, koju je vodio bivši voditelj kurikularne reforme Boris Jokić. - Hrvatska je zemlja budućih programera, frizera, pastira, doktora medicine. Svi oni zaslužuju kvalitetno obrazovanje jer reforma je nada i prilika. Ako sad zeznemo, onda smo gadno zeznuli - rekao je Jokić i upozorio na problem što nemamo industriju koja bi podržala strukovno obrazovanje, kao što su metalurgija i brodogradilišta. Nastavno na to, pomoćnik ministrice obrazovanja Vlado Prskalo najavio je kako reforma strukovnog obrazovanja počinje već sljedeće godine. - Nama je na raspolaganju milijarda i pol eura za strukovne škole. Radimo zakon o tome, koji ide u proceduru, da bismo povukli sredstva i od ožujka će se škole moći javiti za novac i učiniti škole privlačnima - kazao je Prskalo i dodao kako zanimanja nisu manje vrijedna. Takvu tezu potvrđuje i tehnološka tvrtka Rimac automobili, čija je operativna direktorica Monika Mikac predstavila put do uspjeha. - Ostale kompanije kupuju dijelove koje samo sastavljaju, a mi ih sve u potpunosti stvaramo - objasnila je Mikac i dodala kako su jedna od najbrže rastućih tvrtki u svijetu. Spriječili su mlade da odu raditi u inozemstvo te su u zemlju doveli još ljudi koji rade u hrvatskoj industriji.
NE BRZATI S REFORMOM
Podsjetimo, 24sata zahvaljuju partnerima na organizaciji. Oni su WBAF, Obrtnička komora Zagreb, HEP, Raiffeisen banka, Ina, Hrvatska pošta, Visoka škola za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje “Nikola Šubić Zrinski”, škola stranih jezika Boutique Lingua, Visoka škola za komunikacijski i turistički menadžment Edward Bernays te Visoka poslovna škola PAR.