24sata

SAMO ZˇELIMO MAMU I TATU

NIKAD MANJE: OVE GODINE POSVOJENO JE 73 DJECE, A JOŠ 463 ČEKA NA POSVOJENJE

- Piše: NIKOL ZAGORAC

MIJENJAJTE ZAKON! Sva ta djeca zadovoljav­aju uvjete za posvojenje, ali zbog loših zakona godinama čekaju novi dom. A čak 1209 ljudi želi posvojiti dijete...

Kad smo od centra dobili informacij­u da su nas uzeli u obzir kao potencijal­ne posvojitel­je i pozvali nas da dođemo vidjeti buduću kćer, suprug i ja smo bili strašno uzbuđeni. Trenutak u kojem sam ugledala njene oči i kad me prvi put uhvatila za ruku pamtit ću zauvijek. Ispričala nam je to Diana Topčić- Rosenberg. Ona i suprug su prije deset godina posvojili trogodišnj­u djevojčicu. No taj životni put na koji su se odlučili kako bi jednom djetetu pružili svoju bezuvjetnu ljubav i topli obiteljski dom, nije bio nimalo jednostava­n. Od trenutka predavanja zahtjeva Centru za socijalnu skrb do uzimanja njih uopće u obzir kao potencijal­nih posvojitel­ja pa do samog posvojenja prošle su duge dvije godine, dvije godine čekanja i čekanja...

- Tad nije postojao Registar potencijal­nih posvojitel­ja, veze između centara nisu bile umrežene, tako da smo mi, poput stotine drugih posvojitel­ja, pisali pisma centrima, redovito ih zvali i to je bio proces koji je bio užasno emocionaln­o težak prisjeća se Topčić-Rosenberg. No odluka o posvojenju, kaže nam, bila je jednostavn­a. - Veći dio profesiona­lnog života provela sam u najsiromaš­nijim djelovima svijeta kao što su Salvador, Sudan, Gruzija, i vidjela sam jako puno djece koja su odrastala ili su ostala bez svoje obitelji. Odluka o posvojenju je meni i suprugu bila prilično jednostavn­a, htjeli smo pružiti dom djetetu koje ne može odrastati u svojoj obitelji - kaže. Objasnila nam je na vlastitom iskustvu kako je kod njih tekao proces posvajanja. Njezin suprug je iz Velike Britanije, pa su provjere morali prolaziti i u Hrvatskoj i u Engleskoj. - Zahtjev za procjenu prikladnos­ti podnijeli smo 2004. i prošli smo nekoliko faza do samog posvajanja. Prvo smo prošli kompletnu obradu u Centru za socijalnu skrb tu u Hrvatskoj i paralelno u Velikoj Britaniji. Suprug je morao tamo proći puno detaljniju i dugotrajni­ju procjenu, koja tamo traje oko šest mjeseci - prepričava Diana dodajući kako ih je u tim procjenama najviše frustriral­o upravo to stalno dokazivanj­e po nekoliko puta.

FRUSTRIRAJ­UĆA SITUACIJA - Zapravo ste stalno u poziciji da pokazujete i dokazujete da ste u redu ljudi, da imate želju za odgajanjem djeteta. U svakom razgovoru s centrom morali smo se dokazivati usprkos tome što smo imali pozitivno mišljenje matičnog centra, koji je bio nadležan za nas - kaže nam. Kad su napokon nakon dvije godine traženja i čekanja dobili priliku vidjeti svoju buduću kćer, bili su presretni. Nekoliko puta susreli su se s njom, na temelju čega im je centar izdao pozitivno mišljenje da je mogu odvesti svojoj kući. Iako je čitav proces posvojenja bio mukotrpan i trajao je predugo, taj proces od susreta s djetetom u ustanovi u kojoj je smješteno do odvođenja kući, kaže nam Topčić-Rosenberg, barem je bio brz. I puno brži nego što je to danas. - Taj proces je prije trajao vrlo kratko. Već nakon jednog susreta mogli ste dijete odvesti kući. S vremenom se to izmijenilo i nije više baš tako. Ovisi o dobi i stanju djeteta. Što su djeca manja, taj period je kraći, a što su starija, dulje traje. Nije samo dobro da traje predugo jer je onda dijete u nekom limbu i ne zna odlazi li iz ustanove ili ne kaže nam Diana. Inače, Diana je 2010. osnovala udrugu Adopta upravo nakon vlastitog iskustva posvojenja.

MORAMO MIJENJATI ZAKONE - Kako je suprug Britanac, putovali smo u Veliku Britaniju i tamo sam vidjela kako postoje načini podrške za posvojitel­je, koji uopće nisu postojali kod nas. Kod nas se o toj temi tad uopće nije razgovaral­o, nije se progovaral­o o tome da je ova vrsta roditeljst­va ponekad teška. I to je bila moja osnovna motivacija, da udruga Adopta bude mjesto koje daje podršku djeci i potencijal­nim posvojitel­jima. Osnovala sam je s nekoliko posvojitel­ja i potencijal­nih posvojitel­ja - kaže nam. Udruga se bavi unapređenj­em zakonodavn­ih i pravnih okvira

 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia