Županije će birati škole za nove modele učenja

POČINJE REFORMA U protekle tri godine u EU fondovima bilo je rezervirano 85 milijuna eura za reformu strukovnog obrazovanja. Izmjene Zakona dolaze u zadnji trenutak

Obrazovanje učenika strukovnih škola uskoro će se uskladiti s potrebama tržišta, a to znači i puno više prakse za njih. Dio je to reformi strukovnih trogodišnjih škola koje bi konačno trebale početi. Vlada je na sjednici usvojila izmjene i dopune Zakona o strukovnom obrazovanju, čime su Ministarstvo obrazovanja i ministrica Blaženki Divjak dobili dopuštenje za početak reforme. - Strukovno obrazovanje bilo je zapušteno godinama, da ne kažem desetljećima. U sustavu strukovnog obrazovanja imamo 71 posto svih srednjoškolaca, a imamo škole koje su zapuštene, koje nemaju kadra, koje imaju zastarjele kurikulume koji ne odgovaraju potrebama tržišta rada - kazala je ministrica Divjak. Najvažnija promjena uvedena izmjenama i dopunama je ta da se obvezuje županije na formiranje tzv. centara kompetencija. Županije bi time trebale predložiti jednu školu sa svojeg područja koja će proširiti potrebne kapacitete i time će škola biti prenamijenjena u centar kompetencija. U tom centru bi se trebali poticati inovativni modeli učenja, izvrsnost nastavnika i mentora te visokokvalitetna infrastruktura, konstruktivna suradnja sa socijalnim partnerima, javnim sektorom i gospodarskim subjektima, stoji u izmjenama i dopunama Zakona. To bi trebalo značiti kako će se, uz teorijsku nastavu, puno više uvoditi i praktične nastave, koja je prijeko potrebna učenicima strukovnih škola. Još jedan dio reforme jest da bi se u nastavni proces trebali uključiti i sami poslodavci. Time bi učenici mogli raditi i educirati se, a možda i dobiti priliku vrlo brzo pronaći posao nakon završetka škole. I sama Obrtnička komora je godinama ministarstvima upućivala molbe da se bolje koordinira rad obrtnika i poduzetnika u obrazovanju učenika strukovnih škola. Međutim, nisu naišli na razumijevanje. No reforme su sad pred nama, a uz ministricu bi se o njima trebao baviti i njen pomoćnik Vlado Prskalo, koji je donedavno bio ravnatelj jedne od najuspješnijih strukovnih škola u Hrvatskoj, one u Slavonskom Brodu. Tamo je u šest godina osigurao čak šest milijuna eura iz EU fondova kako bi učenicima osigurao što bolju razinu obrazovanja. Inače, izmjene i dopune Zakona dolaze u krajnji čas. Godine 2014. dobili smo priliku da iskoristimo 85 milijuna eura iz fondova EU rezerviranih za naše strukovne škole. Za iskorištavanje tog novca imali smo tri godine. Sad je, neslužbeno se saznaje, iz EU fondova za reformu strukovnog obrazovanja izdvojeno oko milijardu kuna. (ipa)