ZA ŠERIFE, IV GRAĐANA
UDAR Izmjene zakona o lokalnoj upravi doista su nezapamćen atak na lokalnu demokraciju, ali i na političku volju birača, odnosno građana Hrvatske NI JEDAN OD PROBLEMA POLITIČKO-UPRAVNOG SUSTAVA NEGO STVARA NOVE PROBLEME
Kad je Hrvatski sabor u petak, 8. prosinca 2017., sa 78 glasova “za” donio “lex šerif” (zapravo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj/regionalnoj samoupravi), svatko kome je na srcu demokratizacija naše zemlje trebao je nazdraviti. No nije trebalo nazdraviti čašicom pića nego čašicom otrova. Ta je zakonska izmjena na razini koncepta lokalne demokracije i demokracije uopće, kao i na praktičnoj razini, upravo čaša otrova koju nam pokušavaju “prodati” kao čašu dobrog vina. Zakon je doveo do bitnog snaženja uloge i pozicije načelnika, gradonačelnika i župana naspram vijeća, a ojačao je i poziciju povjerenika Vlade, kojeg se u nemalom broju slučajeva može imenovati u lokalnoj jedinici ili županiji. Umjesto demokratizacije, u sustav je unio značajne elemente autoritarne vladavine zasnovane na volji pojedinca umjesto na volji građana. Postavlja se mnogo pitanja. Zašto se uopće prišlo pripremi takvog zakona? Koja su polazišta za odluku o njegovoj pripremi? Kako su i kojim tempom išle pripremne radnje? Što mu je sadržaj i namjera? Koje će biti posljedice? Donošenje zakona pokazalo je jad i bijedu hrvatske političke “elite”, ali i jedno dublje i šire nerazumijevanje, čak i kod onih koji bi po prirodi svoje struke i pretpostavljenom znanju morali moći, kako se sad popularno kaže, detektirati probleme koje on donosi. Izvrstan je to slučaj za znanstvene analize, ali porazan za mnoge, kojima to ne služi na čast. Dugoročno, riječ je o štetočinskom zakonu koji nije smio biti donesen, za kojim nije bilo potrebe i koji ne rješava ni jedan problem političko-upravnog sustava. Čak ni ne ublažava neki od postojećih, golemih problema, nego stvara nove. O donošenju ovakvog zakona počelo se govoriti netom nakon što je za ministra imenovan Lovro Kuščević, s obrazloženjem da prijeti val raspuštanja predstavničkih tijela, razrješenja načelnika i župana te brojnih lokalnih izbora zbog nedonošenja proračuna za 2018. godinu.