HITNO NAM TREBA REFORMA ZDRAVSTVA I JAVNE UPRAVE

Trebamo se sjetiti da je u “zlatno doba” Ive Sanadera dug također padao, ali je Sanader i dalje trošio više nego što se imalo. Na kraju su obveze bile tako velike da nas je kriza poklopila i trajala šest godina. - Rezultat za prošlu godinu je ipak bolji od očekivanog iako nije preveliko iznenađenje. Ne smijemo sad propustiti priliku u sljedeće dvije godine i povećavati dodatno rashode. Ta kritika se čuje i od Europske komisije i MMF-a. Unatoč pozitivnim rezultatima, mi smo još ranjivi i za desetogodišnje zaduživanje kroz obveznice plaćamo kamatu 2,3 posto. To je znatno manje nego 2016., ali jedna Slovenija plaća kamatu ispod jedan posto, što jasno govori da nismo u zoni komfora. Plaćamo još kamate veće od razumnih. Sve lijepo izgleda u dobra vremena, ali ako se dogodi novi zaokret i usporavanje gospodarstva, onda su ekonomije poput naših ranjive i imaju dugotrajnu recesiju - upozorava ekonomist Velimir Šonje iz Arhivanalitike. plaće. Parafiskalne namete svaka vlada obećava srezati, ali to ide polako ili nikako. O teritorijalnom preustroju koji bi smanjio broj županija, gradova i općina te tako pojeftinio poslovanje više nitko i ne razmišlja. Reforma javne uprave tek je u povojima i pitanje je hoće li biti provedena, mirovinski i zdravstveni sustav su postali rupe koje unatoč visokom doprinosima ne možemo zakrpati. - Svakako bi ponajprije trebalo ići na rasterećenje oporezovanja rada kako bi bili konkurentniji. Čini mi se razumno da se ova godina iskoristi i dodatno ide u rasterećenja 2019. godine, ali moramo imati veću disciplinu u rashodima i tek onda se stvara prostor za ozbiljnije rasterećenje. Sad je opasnost da interesne skupine krenu u natjecanje u borbi za veći dio proračunskog kolača. To bi dovelo do novog proračunskog balona kao u vrijeme Sanadera - kaže Šonje. Hrvatsko gospodarstvo bi ove godine trebalo rasti oko 2,9 posto, a država je podigla i svoje troškove. Računaju da će sve pokriti porezima, boljim upravljanjem imovinom, ali i napraviti uštede na kamatama. Planirani proračun je sa svim proračunskim korisnicima u minusu za 3,5 milijardi kuna. Sad je pitanje hoće li Vlada i Marić imati snage odmah i ove godine ići na eliminiranje tog manjka ili će i dalje nastaviti otpuštati remen svoje potrošnje. Prilika je očito tu zbog toga jer smo lani uplatitli proračunu više nego su očekivali i najveći optimisti u Vladi. Samo je treba iskoristiti u ovako povoljnom razdoblju. Država ove godine ukupno planira potrošiti visokih 157, 7 milijardi kuna. To je 42 posto ukupnog hrvatskog BDP-a, što također govori koliko puno trošimo. Od toga će Vlada potrošiti 126,6 milijardi kuna iz proračuna, a šest izvanproračunskih korisnika dodatnih 31,1 milijardu kuna. Obećali su da će ova godina biti godina reformi, ali vidjet ćemo ga hoće li to i ostvariti. Jeftinija i učinkovita država je ključ za privlačenje investicija koje onda stvaraju radna mjesta, sprečavaju iseljavanje, povećavaju plaće i standard. To bi bio zdravi rast za razliku od onoga koji se temelji na tome da se građani moraju zaduživati kako bi kupovali hranu i plaćali režije, pa zbog te potrošnje i BDP raste.