Rgovca da ti svaku lipu

SKUPE LIPE Proizvodnja kovanice od jedne lipe stoji 22 lipe, a dvije lipe su 4,4 puta skuplje od vrijednosti. Trgovci iz HNB-a ne povlače koliko im stvarno treba

Ako u trgovinama plaćate gotovinom, što prema nekim procjenama čini oko 40 posto potrošača, i trgovac vam kod svake druge kupnje ne uzvrati točan iznos novca, nego zadrži jednu, dvije ili pet lipa, samo vama će “uzeti” oko 10 kuna godišnje. Uzevši u obzir da prosječni trgovački centar dnevno posjeti oko pola milijuna kupaca, godišnja dobit trgovaca na temelju te prakse može doseći do dva milijuna kuna, na koje nisu platili PDV, pa je na gubitku i državni proračun. - To je veliki novac, s tim da problem nije ograničen samo na Hrvatsku, to je praksa koja je česta i u mnogim zemljama u svijetu - kaže Ilija Rkman iz udruge Potrošač. Na taj je problem prije nešto više od dvije godine u Europskoj komisiji upozorila i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan. Hrvatska je zastupnica predložila da se donese odluka o tome da trgovci moraju zaokruživati cijene, bez isticanja lipa ili centa, no zasad nema najava da se uskoro mogu očekivati i neke odluke u tom pravcu. - Kad se neki problem i pokrene u okviru EK, potrebno je određeno razdoblje da se donesu neke odluke, zato mi se čini podjednako važnim raditi na tome da se potrošače potiče na to da budu svjesni, aktivni i da se zalažu za svoja prava. To, prije svega, znači da svaku kupnju treba planirati te prije odluke o kupnji usporediti cijene u više trgovina - kaže Rkman. Navodi osobni primjer. U jednoj je trgovini kupujući namirnice na bruto račun od 510 kuna, zahvaljujući popustu na temelju loyality kartice i dodatnog popusta za umirovljenike, ostvario 109 kuna popusta. - Kad nešto kupujete u trgovini, račun koji vam kupac izdaje je svojevrsni ugovor na temelju kojeg uvijek možete iskazati prigovor. Kad plaćate, pregledajte račun i prebrojite novac te, ako niste dobili točan iznos, zatražite povrat, makar bila riječ o jednoj ili nekoliko lipa - kaže naš sugovornik. Iako ih rijetko vidimo u optjecaju, pa tako i u novčaniku, lipe su još “službeno” platežno sredstvo. Odgovarajući na primjedbe potrošača da se kovanice od jedne, dvije ili deset lipa u trgovinama rijetko mogu dobiti, Hrvatska narodna banka je priopćila kako ih na tržištu ima dovoljno, iako se kovanice sitnije vrijednosti nisu proizvodile od 2009. godine. Naime, prosječna cijena izrade jedne kovanice iznosi 22 lipe. Prosječna vrijednost izrade lipe bila je još tad čak 7,7 puta veća od nominalne vrijednosti, dok je cijena izrade apoena od dvije lipe bila 4,4 puta veća od nominale, pa je proizvodnja zaustavljena sve do 2016. godine, tako da je početkom 2017. u optjecaj puštena nova emisija. Krajem 2015. je procjena HNB-a bila da u optjecaju ima 2,03 milijarde komada kovanog novca, čija je ukupna težina nešto veća od 6,7 tisuća tona. Od toga je 125,8 milijuna komada kovanica bilo u apoenima od 1 lipe, a to je oko 6,1 posto ukupne količine kovanog novca. Problem je, kažu, to što ih trgovci ne preuzimaju u dovoljnoj količini. Zbog toga se nerijetko događa da u blagajnama nemaju dovoljno novca kako bi kupcu uzvratili točan iznos. Po zakonu, ako vam trgovac ne uzvraća lipu, imate pravo na pisani prigovor, koji će se sigurno riješiti u vašu korist.