JETVENI KALENDAR

PRIRODNO I ZDRAVO Praćenje kretanja Mjeseca važan je dio vrtlarstva i poljoprivrede. Mnogi smatraju da se tako otkrivaju skrivene snage u biljkama, zbog čega one postaju ljepše i zdravije

Vrtlari koji iz godine u godinu prate Mjesečev sjetveni kalendar često smatraju da je baš on zaslužan za najljepše cvijeće i najsočnije plodove. Ovaj kalendar zasniva se na Mjesečevim fazama, ali i na prividnom kretanju Mjeseca kroz različita zviježđa zodijaka. Ovisno o njegovu položaju, neki su dani povoljniji za rad na uzgoju voća i plodovitog povrća, drugi najviše odgovaraju ukrasnom cvijeću, brokuli i cvjetači, a treći su zaslužni za bogat urod krumpira i korjenastog povrća. Iskustvo mnogih vrtlara pokazalo je da pomno praćenje sjetvenoga kalendara doista daje rezultate, osobito kad se kombinira s drugim metodama biološko-dinamičkog uzgoja, odnosno preparatima koji se pripremaju od ljekovitih biljaka, stajskoga gnoja i drugih prirodnih materijala. Za sjetveni kalendar kakav danas poznajemo najzaslužnija je biodinamičarka Marie Thun. Kod usjeva rotkvice u proljeće 1952. godine, koje je Marie Thun obavljala 10 dana zaredom, utvrdila je vrlo izražene razlike u rastu biljaka. To ju je potaknulo na sijanje rotkvice pod jednakim uvjetima svaki dan nekoliko tjedana zaredom. Impuls koji je djelovao na rast biljke nije poznavala, a vidljive razlike u oblicima biljaka nije znala objasniti. Radoznalost ju je “tjerala” da i sljedeće godine nastavi s tim radom. Nakon nekoliko godina znala je da dolazi do razlika ako obrađuje zemlju neposredno prije sjetve. Primijetila je razlike u karakteristikama onog bilja koje je sadila u tog dana obrađeno tlo i onoga koje je sadila u unaprijed priređenu gredicu. Na biljkama sađenim i presađivanim u tlo koje je obrađivala svaki dan manifestirale su se jasne razlike u oblikovanju. Najprije ih je ustanovila u veličini listova, što ju je potaknulo da nastavi istraživati pozadinu tih razloga. Sumnja kako do razlika dolazi djelovanjem kozmičkih ritmova potaknula ju je da se počne baviti astronomijom. Prve rezultate objavila je nakon devetogodišnjeg istraživanja, a temeljila ih je na pretpostavci da obradom tla do dubine lopate aktivira u tlu kozmičke ritmove koji su u tom vremenu aktivni te ih sjeme prihvaća kao poticaj za oblikovanje biljke. Tu je prije svega utjecaj kozmičkih ritmova koje na Zemlju prosljeđuje Mjesec ispred zviježđa zodijaka. Tragom te spoznaje, prateći ispred kojeg zviježđa putuje Mjesec, možemo odrediti najprikladnije vrijeme sjetve i njege te biljci proslijediti impulse potrebne za njezin rast. Biodinamička poljoprivreda temelji se na idejama Rudolfa Steinera, Austrijanca rođenog u Međimurju, koji je 1924. godine održao nekoliko predavanja o tome do tada nepoznatom načinu uzgoja. Osnovna Steinerova teza je da u biljkama i u tlu postoje “životne snage” i da je hranjivost namirnica u neprestanom padu jer mineralna gnojiva i pesticidi “oduzimaju živost bilju”. U biodinamičkom uzgoju najviše se pažnje posvećuje upravo toj životnosti biljaka jer slabo i boležljivo povrće održavano na umjetan način ne može biti kvalitetna hrana i ne može dati vitalnost onima koji je jedu. Upute iz sjetvenoga kalendara temelje se na astronomskim a ne na astrološkim izračunima. U astrologiji je zodijak podijeljen na jednake dijelove, a astronomska zviježđa zauzimaju nejednake dijelove neba.