PREVIŠE KORTIZOLA DEBLJA I UZROKUJE NEPLODNOST
STANITE NA KOČNICU Stresna razdoblja povisuju kortizol pa postajemo ‘navijeni’, gladni, ali i skloni debljanju oko struka...
Najčešće ga se naziva “hormonom stresa”. Osim što se luči u stresnim situacijama, bilo mentalno ili fizički zahtjevnima, luči se pojačano i kao odgovorna a dren o kor tik o trop ni hormon (ACTH) iz hipofize. - Kortizol je hormon koji se luči u kori nadbubrežne žlijezde. Moramo ga promatrati kao dio vrlo složenog procesa međusobno povezanih žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem. Spada u skupinu hormona glukokortikoida jer ima učinak na povećanje koncentracije glukoze u krvi, a sudjeluje i u regulaciji metabolizma ugljikohidrata, masti i proteina. Igra ulogu pri stresu i upali te u različitoj mjeri djeluje na brojne organske sustave u ljudskom tijelu - dr. med. specijalistica obiteljske medicine Jasminka Nedić.
KRONIČNO POVIŠEN
Iako je u tijelu zadužen kako bi ga pripremio na rješavanje stresnih situacija (primjerice obrana od napadača, ili glad) problem nastaje kada je kortizol kronično povišen, a naše tijelo stalno dobiva signal da je u opasnosti. - Tada se pokreće cijeli niz obrambenih mehanizama na biokemijskoj razini što dovodi u konačnici do neželjenih posljedica visoke razine kortizola - povećanja glukoze u krvi, povišenog krvnog tlaka, poremećenog rada štitnjače, lupanja srca, poremećaja menstrualnog ciklusa kod žena, pretilosti i to osobito - visceralnog tipa (nakupljanja masnih naslaga oko
struka), te snižavanja razine testosterona, smanjenja količine mišićnog tkiva, poremećaja raspoloženja, depresije - objašnjava naša sugovornica. Dodaje da ljudi koji pate od visoke razine kortizola, mogu osjećati pojačanu glad, želju za
slatkim i slanim. Osim toga, ne mogu se opustiti, i u njima prevladava osjećaj unutarnjeg nemira, a ponekad ih zahvaćaju stanja euforičnosti, anksioznosti, nesanica ili noćno buđenje te znojenje. Tu su i misli koje neprestano naviru, iracionalni strahovi te osjećaj stalne “navijenosti”.
NASLAGE NA STRUKU
Visoka razina kortizola potiče i pohranu goriva na mjestima gdje ga je lako moguće iskoristiti, poput masnih naslaga oko struka. - Nakon dugotrajnog iscrpljivanja nadbubrežne žlijezde slijedi i faza smanjene razine kortizola u tijelu, kao i obrnut raspored njegova lučenja: više razine kortizola tijekom noći i preniske razine kortizola ujutro. U kasnijim fazama dugotrajne izloženosti stresu razina kortizola može oscilirati od visokih do niskih, ponekad i u rasponu od nekoliko sati u istom danu. Naime, niska razina kortizola posljedica je dugoročne povišene razine kortizola i zadnja je faza rada preopterećenog sustava za regulaciju stresa. Organizam se pretjerano iscrpljuje. Tad nastupaju problemi s elektrolitima, fibromialgija, sindrom kroničnog umora, gubitak koštane mase i moguće frakture te sindrom izgaranja ili tzv. burn-out sindrom govori dr. Nedić.
METODE LIJEČENJA
Liječenje se provodi ovisno o ciljnom organskom sustavu koji je pogođen disbalansom razine kortizola to jest nastaloj bolesti, kao što su dijabetes, hipertenzija, kardiovaskularne bolesti, hipertireoza, depresija, dok je duljina liječenja ovisna o nastaloj bolesti.