‘NA ČELU DRŽAVE SU DIPLOMATI BEZ JASNE VANJSKE POLITIKE’

Slučaj Blažekovića je sablaznio javnost baš zbog toga jer on nema više nego stručnu školu, a on je obrazložio i da mu nije potrebna. Tek kad su se pojavili komentari da mladi i školovani odlaze zbog takvih uhljebljavanja, i politika je odlučila povući ručnu. Ali HDZ i predsjednica sad peru ruke. Blažekovića čak ne štiti ni njegova stranka HNS, ali on je, iako se nije javio nama za komentar, poručio za Novi list da se i dalje sprema za odlazak u SAD. Predsjednica je odlučila da jednostavno neće dati supotpis za to imenovanje i to je jasno rekla Plenkoviću. postojao je tak načelan dogovor - kažu nam, uz napomenu da predsjednica nije čak ni dobila njegov životopis na stol iz kojeg bi bilo jasno da ima tek srednju školu. Propisana procedura je inače takva da se oko svakog imena prvo usmeno dogovaraju Ministarstvo vanjskih poslova i Ured predsjednice. Tek nakon toga imenovanja idu na Vladu. Nakon što zemlja u koju se šalje veleposlanik ili konzul prihvati osobu, onda je još potvrđuje Odbor za vanjsku politiku. I tek nakon toga potpisuju premijer i predsjednica. Cijeli postupak je tajan pa javnost nema uvid o tome tko se šalje u koju zemlju. Blažeković je prošao cijelu proceduru pa je jasno da je postojao dio konsenzusa. Sve dok imenovanje nije iscurilo u javnost. Za razliku od toga, imenovanje 40 novih konzula i veleposlanika je zapelo očito na prvom koraku: konzultacijama Ministarstva vanjskih poslova i predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Veleposlanici su, naravno, tek posljednji u nizu sukoba koje imaju predsjednica i premijer Plenković. Brojni analitičari su zbog toga ustvrdili da Hrvatska nikad prije nije imala tako iskusne diplomate na čelu države, Vlade i Ministarstva vanjskih poslova, a ne uspijeva imati jasnu i usklađenu vanjsku politiku. U problemima smo sa svim susjedima. I posljednji posjet predsjednika Srbije Aleksandra Vučića je to zorno pokazao. U Zagreb ga je pozvala predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, a onda su iz Vlade i HDZ-a počele stizati primjedbe da za taj posjet još nije vrijeme. Čak su i teme koje je predsjednica dogovorila, poput dokumentacije za nestale, u Vladi nadopunili pitanjem ratne odštete. A Ured predsjednice je poručio da se ne može na takav način i bez pripreme rješavati problem ratne odštete. Zato je nakon posjeta Vučića Zagrebu i bilo ocjena da je u biti on najviše profitirao. No činjenica je da je Vučić primio izaslanstvo udruga nestalih i obećao predati barem dio dokumenata o 1945 nestalih. S druge strane, nakon posjeta Vučića, Kolinda je izgubila potporu desnice. I to one koja je uvijek nju podržavala kao državnicu, dok je u Plenkoviću vidjela mlakog europskog birokrata koji u HDZ dovodi liberalne struje neprihvatljive demokršćanskoj stranci. HDZ uskoro sigurno neće podržati Grabar Kitarović na predsjedničkim izborima za dvije godine. Zanimljiv je u tom kontekstu i intervju osječkoga gradonačelnika Ivice Vrkića koji je otkrio da ni Tomislav Karamarko nije želio Kolindu za predsjedničkog kandidata. - Ponudio mi je da ja budem kandidat - rekao je Vrkić za N1. Karamarkovi protivnici su to spriječili u HDZ-u, a Kolinda je došla kao uglađeni izbor koji je za dlaku pobijedio Ivu Josipovića. Sad joj zamjeraju da je to zaboravila. Predsjednica će zbog svega toga na sljedeće izbore bez potpore HDZ-a.