Naporan rad na hladnoći može izazvati infarkt

NISKE TEMPERATURE Ne pogoduju srcu jer se na hladnom krvne žile sužavaju, negativno utječu na dišne putove, izazivaju ozebline i pothlađenost...

Da biste spriječili pojavu ozeblina i pothlađenosti, na hladnoći nosite toplu, višeslojnu odjeću, kapu, rukavice i toplu obuću. Hladno vrijeme, vjetar i snijeg djeluju loše i na oči. Bjelina snijega šteti mrežnici oka, pa je korisno i zimi nositi sunčane naočale. No iako hladnoća povećava rizik od prehlada, možete je iskoristiti i za jačanje imuniteta. Izlazak na hladno, naravno u toploj odjeći, čini vaš organizam otpornijim. Umjerena hladnoća može biti zdrava za naše tijelo, no ekstremno niske temperature ispod nule štete zdravlju. - Hladnoća i fizički napor neprimjeren bolestima i dobi mogu biti uzročnici srčanog udara. Naime, hladno vrijeme ne pogoduje srcu jer se na hladnom krvne žile sužavaju, što povisuje krvni tlak i lakše se staraju krvni ugrušci. Niske temperature povećavaju pritisak na srce, a jak fizički napor može pogoršati teret i izazvati srčani udar. Stoga na hladnom vremenu budite oprezni s teškim tjelesnim aktivnostima kao što je čišćenje snijega - upozorava dr. med. Tanja Pekez Pavliško. Kad izlazite na hladnoću, dobro se odjenite i izbjegavajte veće fizičke napore. Nedostatak sunca i smanjena opskrba tijela D vitaminom utječe i na raspoloženje, zbog čega smo zimi skloniji osjećati se depresivno. No niske temperature mogu biti i korisne. Zimi je zrak bolje kvalitete nego u toplijim mjesecima pa je dobro redovno, barem nakratko prozračiti stan. Šetnja parkom po svježem snijegu opustit će vas i razveseliti. Boravak na svježem zraku može vam pomoći i da bolje spavate. Uz to, zimske aktivnosti na svježem zraku korisne su za mršavljenje. Tijelo po hladnoći troši više energije da bi održalo normalnu tjelesnu temperaturu. Hodanje po hladnom vremenu povećat će potrošnju kalorija i ispuniti vas energijom. Zima je pogodna i za sportaše. Trčanje na visokim temperaturama naporno je za organizam, zbog čega je lakše i ugodnije trčati na hladnom vremenu, jer nema toplinskog stresa. Pritom se važno dobro utopliti. No imate li problema sa srcem, odaberite šetnju i pripazite da se ne naprežete previše. - Šetnje na umjereno hladnom zraku pospješuju disanje, a i osjećat ćete se bolje jer bilo koja fizička aktivnost potiče lučenje hormona sreće. No, na ovim izuzetno niskim temperaturama, hladni zrak može samo negativno utjecati na dišne puteve - upozorava dr. Pekez Pavliško. Povećan je i rizik od padova i ozljeda, zbog čega valja biti oprezan jer je tlo često zaleđeno. U najvećoj su opasnosti mala djeca, stariji ljudi i kronični bolesnici. - Hladnoća donosi i rizik od ozeblina i pothlađenosti. Vrlo je bitno obratiti pozornost i na istovremenu pojavu vjetra, jer on povećava osjećaj hladnoće, te tako ako je vanjska temperatura primjerice –10 stupnjeva i puše vjetar od 50 km na sat, onda je osjećaj hladnoće -24 stupnjeva upozorava liječnica. Ozebline uzrokuje duža izloženost hladnoći i oslabljeni krvotok, a najugroženiji su nos, uši, obrazi, podbradak i prsti. Kod izrazito niskih temperatura i kratkotrajna izloženost hladnom zraku može izazvati ozebline. Važno je ući čim prije u toplu prostoriju i uroniti zahvaćena područja u toplu, ali ne vruću vodu. Nemojte trljati ni masirati ozebla područja i ne zagrijavajte ih grijalicama. Hipotermija (pothlađenost) nastupa kad tjelesna temperatura padne na 35°C ili niže. Može biti smrtonosna ako se brzo ne otkrije. Ako nastupi, odmah potražite liječničku pomoć, uklonite vlažnu odjeću s pothlađenog i zagrnite ga toplom dekom. Pomaže i pijenje toplog napitka poput čaja, no nikako alkohola.