OD SLANE PITKU I Š
Lastovljani plaćaju samo vodu koju potroše, ali dok ona stigne do njih s kopna, izgubi se oko 50 posto. I to netko mora platiti, govori Lučijano Sangaleti (31), direktor Komunalca Lastovo. I dok se ljeti nižu priče o redukciji vode na otocima, oko 700 Lastovljana mirno spava jer se slavina s kopna može zatvoriti, a oni neće biti žedni. - Uz svako polje nalazi se bunar za skupljanje kišnice. A i ribari su na 46 otočića u našem arhipelagu ‘posijali’ barake za prespavati kad idu u ribe te uz njih sagradili sustave za prikupljanje vode – kaže Sangaleti. A Lastovo je ušao u izbor otoka koji Europi ima što pokazati po pitanju vode. Iako većinu dobivaju s kopna, na otoku su i dva desalinizatora pomoću kojih se proizvodi voda za piće. s kopnom, pa preko Korčule i Pelješca dobivaju vodu iz Neretve. Zbog velikih vrućina i potrošnje vode, u jeku turističke sezone smanjili su im isporuku sa sedam na pet litara u sekundi. Zato Lastovljani pripremaju i obnavljaju svoje desalinizatore kako bi ove godine mogli raditi punim kapacitetom. - Imamo nekoliko bunara od 30 do 70 metara s uronjenim pumpama u bočatu vodu. Sirova voda se filtrira kroz pješčani filter pa kroz petmikronski filter. Voda se prije tlači na 25 bara i pod velikim tlakom prolazi kroz membranske filtre pa izlazi potpuno čista. Iz morske ili bočate vode dobiva se ona za piće, a ostatak od 30 posto se vraća u more. Tako dobivenu vodu kloriramo, pumpamo na brdo od 150 metara, a prirodna gravitacija dalje radi svoje i tjera je kroz vodovodne cijevi do kuća – pojašnjava sugovornik. Golema je to prednost naspram ostalih otoka i njihovih je 40 kilometara cijevi za vodu uvijek puno. Zimi im treba oko 100 tona vode, ljeti i do 600 tona. Uz vodovod s kopna i desalinizaciju, svaki Lastovljanin skuplja kišnicu. - Imam je i ja. Zapravo, svi na otoku koriste kišnicu u domaćinstvima. Jedino oni koji se bave ugostiteljstvom moraju trošiti i vodu iz sustava – govori Sangaleti, koji će u petak biti jedan od sudionika velikog predstavljanja priručnika za proizvodnju vode na otocima. Imat će što reći i oni s Visa, koji su goste iz Irske, Grčke i Francuske “bacili na leđa” uspjesima. Do prije deset godina ljeti su apsolutno zabranjivali domaćima da zalijevaju povrće, ni noću se nije smjela puštati voda u WC-u. A sad su već rekorderi u Hrvatskoj jer izgube 20 posto vode, dok je prosjek Hrvatske 50 posto, a k tome više nema ni ljetnih restrikcija. Razlog? Uveli su kontrolu vode na daljinski.
-