Darovita djeca puno pitaju, a premalo dobiju

SUSTAV IH NE PRATI Greta (7) na nivou je 11-godišnjaka, a u školi joj nije dosadno samo zahvaljujući učiteljici koja je potiče i cijeni

Striček, objasni mi što ti je to gore na fotoaparatu, odmah je znatiželjno upitala fotografa tijekom snimanja sedmogodišna Greta Hrastović Grabarević. Samouvjerena djevojčica već sad kaže kako zna da će biti umjetnica kad odraste. Najviše voli crtati i pisati priče te spada u grupu darovite djece. Gretina mama Jasmina kaže kako je vrlo brzo primijetila da je Greta iznimno napredno dijete. Počela je govoriti s devet mjeseci, a s godinu je crtala crteže koju su bili znatno iznad njezine dobi. Engleskim se počela služiti s godinu i pol jer se kod kuće razgovaralo i na engleskom. - S dvije godine znala jer sve dijelove ljudskog tijela. Ima odlično zapažanje, iznimno je uporna i uvijek je spremna na odgovor - priča kroz smijeh Gretina mama. Ponekad joj je, ističe, dosadno u školi, no iako nema poseban program, ima prekrasnu učiteljicu koja razumije zašto Greta postavlja puno pitanja i zašto je sve zanima. Zvjezdana Jaić, edukatorica iz Brainy centra, gdje rade s potencijalno darovitom djecom, s djevojčicom radi od njezine druge godine. Trenutačno je, kaže, intelektualno na nivou 11-godišnjaka. - Greta ima izraženu verbalno-lingvističku notu, kreativnost, a i likovno izražavanje joj je odlično. Ima izrazito razvijenu empatiju i to oduvijek pokazuje. Osim što pohađa Brainobrain program jednom tjedno, s Gretom radim i individualne vježbe svaki tjedan - rekla je Zvjezdana dodajući kako je Brainobrain program za razvoj osobnosti i moždanih vještina kod djece od 4 do 14 godina. Pojašnjava nadalje kako je darovito dijete ono koje hoće i može više, koje ima stalna pitanja i zahtjeve, koje u odnosu na vršnjake mnoge stvari može učiniti brže, prije, uspješnije i, u konačnici, drukčije. - Kod našeg sustava je problem što potencijalno darovita djeca već u predškolskoj dobi trebaju podršku stručnjaka, a ne dobivaju je. Mi još nemamo dovoljno educiranih kadrova koji bi mogli od najranije dobi prepoznati takvu djecu. Vrtićke grupe su prevelike, pa se individualno s takvom djecom ne može raditi. U Hrvatskoj je potrebno što više edukacijskih radionica u kojima bi se mogla djeca koja imaju potencijala razvijati na svom specifičnom području. I u školama se vrlo malo radi s takvom djecom. Nitko ne misli na njihovu budućnost niti na to da će ta djeca jednog dana biti odrasli ljudi koji bi svojom kreativnošću mogli mijenjati svijet na bolje - pojašnjava Jaić. U drugim zemljama provode se testovi kreativnosti, ističe Jaić, već od 5. godine, i prate se njihovi rezultati, a tako se prepoznaju potencijalno darovita djeca. Može ih se prepoznati već u vrtiću jer imaju puno pitanja, ne slažu se s pravilima, imaju svoje ideje, iznimno su kreativni, a ponekad i introvertirani, u svom svijetu.