DOMOVINO OSTAVIM DJECU DA NJEGUJEM STARCE U AUSTRIJI. TAKO DIŽEM NAŠ BDP...
Roditelji su mi na socijalnoj pomoći, svekar i svekrva bolesni, a muž je u vojnoj mirovini od 300 eura mjesečno. Svaki mjesec se pozdravim sa svoje četvero djece i dva-tri tjedna 24 sata dnevno njegujem starije i bolesne u Austriji. Priča nam to Danijela Stjepanović (38) iz Vinkovaca. Njegovateljice su tražene u Austriji, pa se u zadnje dvije godine sve više žena odlučuje svaki mjesec putovati i raditi u inozemstvu kako bi preživjeli u Hrvatskoj. Službenih podataka nema, ali Danijela koja se angažirala u borbi za prava njegovateljica kaže da je samo u Austriji 30.000 žena iz Hrvatske koje tako zarađuju za kruh. Danijela je u Slavoniji radila kao najamna radnica u poljoprivredi, potom za minimalac u staračkom domu. Od toga su jedva preživljavali. S njegovanjem može zaraditi, a sav novac ona i njene kolegice troše u Hrvatskoj. Danijela je samo jedna žena od brojne hrvatske ekonomske emigracije koja puni Irsku, Njemačku, Austriju i ostale razvijene zemlje. Oni u Hrvatsku šalju novac ili ih poput njegovateljica osobno troše i tako značajno pomažu hrvatskom gospodarstvu. Prema podacima Hrvatske narodne banke, lani se od radnika koji rade u inozemstvu slilo 2,1 milijardi eura ili oko 15,75 milijardi kuna. Procjena nije konačna jer se čekaju točni podaci za zadnja tri mjeseca. Taj iznos je ekvivalent brojci kao da je u Hrvatskoj zaposleno dodatnih 218.000 ljudi s prosječnom plaćom od 6000 kuna. Naravno, oni ne plaćaju doprinose u Hrvatskoj, a dio njih ni porez, ali novcem zarađenim u inozemstvu podižu standard svojih obitelji. Njihov novac potrošen u Hrvatskoj diže i BDP. No njegovateljice su suočene s nevjerojatnim problemom neujednačenog rada Porezne uprave koja ih u nekim gradovima tjera da plaćaju dvostruki porez. Stotine njih raspravljaju o tom problemu u zatvorenim grupama na društvenim mrežama, ali samo rijetke žele govoriti pod imenom jer se boje. Objašnjavaju kako svaka njegovateljica u Austriji mora osnovati obrt, a angažirane su uglavnom preko agencija. Austrijska porezna uprava im priznaje sve troškove koje imaju poput putovanja, davanja za mirovinsko i zdravstveno, hrane... Tek na ostatak, na neto plaću, obračunaju im porez. No objašnjava nam Danijela, onda njene kolegice u Hrvatskoj nekad traže da plate razliku poreza bez da su im priznali troškove. Dakle, na cijelu bruto zaradu bez ikakvih priznatih rashoda.