NESRETNI SMO Od svih susjednih država samo su u BiH nesretniji od Hrvata

Od nas su sretniji Slovenci, Crnogorci, Srbi, pa čak i Kosovari. U Europskoj uniji bolji smo tek od Bugara. Indeks naše sreće je 5,32 što nas stavlja na 82. mjesto na ljestvici od 156 zemalja svijeta. Pokazalo je to UN-ovo godišnje izvješće o sreći, koja se mjeri u nekoliko kategorija. To su su BDP, društvena potpora, očekivano trajanje života u punom zdravlju, društvene slobode, velikodušnost i odsutnost korupcije. Dok se naši susjedi iz godine u godinu pomiču prema vrhu, mi jurimo prema dnu. Gledajući prošlogodišnji izvještaj, kad smo zauzeli 77. poziciju, ove smo godine “nesretniji” za pet mjesta. U odnosu na 2015. godinu, kad nam je sreća iznosila za nas visokih 5,75, pali smo čak dvadeset mjesta. Pretekli su nas Grci i Portugalci, koji su prijašnje godine bili jedini nesretniji u EU od nas. Prošlogodišnja najnesretnija država, Srednjoafrička Republika, ove je godine mjesto prepustila Burundiji, državi u istočnoj Africi s indeksom sreće 2,905. Pri dnu su i druge zemlje istočne Afrike, poput Ruande i Tanzanije. Vrh ljestvice već godinama drže skandinavske zemlje. Prošle je godine najsretnija zemlja na svijetu bila Norveška, a ove je godine vodstvo preuzela Finska. Zatim slijede Norveška, Danska, Island, Švicarska, Nizozemska, Kanada... Za četiri mjesta je pao i SAD, koji se sad nalazi na 18. mjestu. - Problematično nam je izrazito nisko nepovjerenje u državne institucije. Prate ga nezaposlenost i poteškoće pri ostvarivanju temeljnih ljudskih potreba - rekla je Maja Tadić Vujčić, psihologinja koja je dio istraživačkog tima znanstvenica koje se bave srećom u Hrvata. - Zadovoljni smo s obiteljskim životom i odnosima s prijateljima. No imamo visoku razinu nepovjerenja prema ljudima općenito. Nisko rangiramo zadovoljstvo postignućima, što je više izraženo kod žena. Dakle, sve što se tiče tih egzistencijalnih stvari. Hoću li imati posao, prehraniti obitelj, živjeti život punim plućima... - rekla je Tadić Vujčić. Zanimljivo, dodaje, pozitivni smo po pitanju zdravlja. Kaže kako ovakva pozicija sreće ne čudi jer smo kao narod kritični prema sebi. - Više smo usredotočeni na negativno. Rijetko kad ćemo nekome reći da smo sretni i da smo dobro - istaknula je psihologinja. Na pitanje što je to toliko drugačije kod nas i kod Skandinavaca, koji ne napuštaju vrh ljestvice sreće, kaže kako vodimo drugačije živote. - Tamo stvari funkcioniraju. Ljudi se tretiraju ravnopravno. Ta razina socijalnog kapitala koja je kod nas niska, kod njih je dosta visoka. Brinu jedni o drugima. Ne vlada hijerarhija, tko će brže i bolje - rekla je. Sreća se u znanstvenim istraživanjima prati već 30 godina. Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti provodi se od 2015. godine, a znanstvenice su otkrile kako ljudi koji su generalno sretni isti događaj doživljavaju pozitivnije od nekoga tko je manje sretan i zadovoljan. Isto je i s negativnim stvarima. Projekt traje još godinu dana. Anketa se nalazi na internetskoj stranici sreca.hr. Psihologinja Mirjana Krizmanić, s druge strane, smatra kako ovakva istraživanja nisu pokazatelj naše prave sreće. - Da je Hrvatima teže nego što je bilo, vjerujem da je. Ništa ne napreduje, ništa se ne događa i ljudi se sve manje osjećaju sretnima. No sreća je trenutačni doživljaj, zadovoljstvo je nešto trajno - rekla je Krizmanić, koja se slaže da su Hrvati prekritični. Kaže kako je individualna sreća pravi pokazatelj, a ne ekonomska situacija u državi. Odličan primjer za to je Kostarika, koja je već godinama u top 15 najsretnijih zemalja svijeta. Na današnji Međunarodni dan sreće treba zaboraviti što nas tišti i ipak biti za koju decimalu sretniji.