Zbog drža nekretnin

Prošlogodišnje državne subvencije stambenih kredita bile su jedan od okidača za rast cijena nekretnina. Na pojedinim lokacijama četvorni metri su blizu gornje realne granice. Ako je prijeđu, stvorit će se nekretninski “baloni” kakvi su bili kod nas prije krize. Na to upozoravaju stručnjaci za nekretnine i apeliraju na državu: “Nemojte ponoviti istu priču s APN-om”. Pod nekretninskim balonom podrazumijeva se nerealni rast cijena. A kad on pukne, kupcima ostaju veliki krediti, a njihove nekretnine više toliko ne vrijede. Podaci Državnog zavoda za statistiku govore da je u godinu dana prosječna cijena prodanih novih stanova (bez POS-a) u Zagrebu porasla s 9679 kuna po kvadratu na 12.098 kuna ili za oko 20 posto. Predsjednik Udruženja poslovanja nekreteninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubravko Ranilović spušta lopticu i kaže da su cijene svih nekretnina na tržištu (i onih koje se nisu prodale) u Zagrebu ipak porasle u prosjeku za oko osam posto, a na razini države za šest posto. - Statistika je varljiva i cijene se doslovce mijenjaju od ulice do ulice u Zagrebu. U jednoj one rastu, na nekim lokacijama padaju. Ali općenito se pribojavamo pojavljivanja cjenovnog balona, koji nikome ne treba - upozorio je Ranilović. Iz Hrvatske poštanske banke potvrđuju da je cijena novih stanova u glavnom gradu oko 2000 eura po četvornome metru. Za njih ima kupaca jer su kvalitetni, imaju energetske certifikate, koji su sad bitni kupcima. Stanovi se više ne plaćaju prije