Amerika je prisvojila traper koji potječe iz Italije i Francuske

Kad imate ograničenu garderobu, primjerice samo kapri hlače i majice, to je kao da imate ograničeni broj riječi u svojem vokabularu, kaže modni savjetnik Tim Gunn, autor knjige “Tim Gunn’s Fashion Bible: The Fascinating History of Everything in Your Closet”. - U knjizi stavljam naglasak na zapadnu modu. Uzimao sam komad po komad odjeće koju većina Amerikanaca ima u ormaru i pitao se znam li odakle potječe. Istražujući sam shvatio da svaki komad skriva fascinantnu povijest - piše Gunn. Nastavlja da je oduvijek smatrao da moda ovisi o kontekstu - društvenom, kulturnom, povijesnom, ekonomskom i političkom. spavaćice, bez ukrasa. To dokazuje da su moda i povijest neraskidivo povezani - piše Gunn koji se dotaknuo i donjeg rublja. - Žene od davnina žele ostaviti dojam idealne figure pomoću odjeće. Tako je bilo i davno prije Američkog građanskog rata. U potrazi za lijepim linijama struka i oblinama na pravim mjestima (naravno, ideja ‘pravih’ mjesta mijenjala se od koljena do koljena), naši su preci stvorili sve moguće vrste izuma za muškarce i žene, uključujući i korzete od čelika. Želja da se izgleda na određeni način i dalje dominira društvom. Nasreću, danas postoje udobnije varijante. Rastezljivo i elastično donje rublje koje ističe linije struka danas je ugodnije i prozračnije od onog iz prošlosti. To je izvrstan primjer evolucije tekstila koji omogućuje ljudima da izgledaju bolje u odjeći, bez vezivanja ili čelika - objašnjava Gunn. Traperice su već desetljećima u modi i Gunn kaže kako se nada da nikad neće izaći iz mode. Traperice su klasični američki komad odjeće. Amerikanci su vođe kad je u pitanju razvoj trapera. No traper je zapravo nastao u Italiji i preselio se u Francusku - riječ traper (engleski denim) dolazi od izraza “serge de Nîmes”. To u prijevodu znači tkanina iz Nîmesa, grada u Francuskoj. Amerika je zapravo “prisvojila” traper. Smatrali su ga skromnom odjećom radnika sve do Drugog svjetskog rata, kad ga je popularizirala modna dizajnerica Claire McCardell. Tad su Amerikanci prestali kopirati Europljane, jer je puno tvornica s odjećom zatvoreno. Claire McCardell stavila je traperice pod svjetla reflektora, ali je umrla u ranoj dobi. Filmovi pedesetih godina s Jamesom Deanom i Marlonom Brandom srušili su limit traperica i mit da su samo za radnike, a zahvaljujući dizajnerima, kao što je Calvin Klein, traperice su se vratile u modu. Kad su u pitanju traper i ukrasi, Gunn kaže kako se u modu vraćaju i izblijeđene, poderane traperice, no on nije fan takvog trapera.