Miličić ističe i da ljudi, od promjene satova, puno teže podnose velike i nagle promjene temperatura, izmjene ciklona i anticiklona, što je, kako kaže, vidljivo i ovog “ćudljivog” proljeća.

S Miličićevim mišljenjem kako bismo tijekom cijele godine ipak trebali vrijeme računati po ljetnom režimu slaže se i Tanja Pekez-Pavliško, doktorica obiteljske medicine. Kaže kako joj je i samoj jako teško ustati tijekom zimskih mjeseci po mraku jer je osoba kojoj po bioritmu više odgovara kasnije ustajanje. Ipak, Pekez-Pavliško misli da pomicanje vremena ipak nije potpuno bezazleno. - U nekoliko studija dokazana je veća učestalost infarkta miokarda tijekom mijenjanja vremena. Dokazano je i da su češći poremećaji sna, raspoloženja, a postoje i neka istraživanja povećanja broja prometnih nesreća zbog mijenjanja vremena - tvrdi Pekez-Pavliško. Prilagodba na pomicanje vremena, kaže, ovisi o unutarnjem satu svakog pojedinca te o tome je li netko zdrav ili pak kronični bolesnik. - No o tom pitanju zasad nema većih istraživanja jer vjerojatno nisu dovoljno privlačna za tržište - napominje. Ljudima bi savjetovala da u razdoblju pomicanja satova na zimsko, odnosno ljetno računanje vremena uspore ritam, nađu vremena za odmor i relaksaciju te jedu laganu hranu. Kronični bolesnici bi pritom trebali redovito uzimati svoje lijekove. Upravo su ti pacijenti, poput primjerice šećeraša, glavna motivacija Stranke umirovljenika da se usprotivi ljetnom i zimskom računanju vremena. Ta stranka posljednjih nekoliko godina neprestano upućuje prijedlog Vladi RH da ukinu pomicanje sata u proljetnim, odnosno jesenskim mjesecima. Efekta, kažu, nažalost nema. - Pomicanjem sata ljude tjeramo na remećenje jednog bioritma. Uzmimo za primjer šećerne bolesnike, oni imaju točno određeno vrijeme kad primaju terapiju. Trebamo se vratiti iskonskom računanju vremena. Mislim da je najbolje vratiti se na ono staro, kad nije bilo zimskog i ljetnog vremena - kažu u Stranci umirovljenika. Protivnici ljetnog i zimskog računanja vremena ističu da ono, osim što negativno djeluje na ljude, jednako tako negativno djeluje i na kućne ljubimce. Ipak, iz veterinarske ambulante Vet svijet stručnjaci tvrde da to nije istina. - Pomicanje sata nikako ne utječe na kućne ljubimce, ni pozitivno ni negativno. Naime, životinje se ionako ne ravnaju po satu, nego po svjetlosnom režimu i našim navikama, odnosno navikama svojih vlasnika. Njima pomicanje sata ne igra nikakvu ulogu i ljudi ne trebaju brinuti za njihovo zdravlje - priopćili su. Mnogi koji se protive pomicanju sata ističu i da se u danima ljetnog računanja vremena troši puno manje struje. No u HEP-u nemaju takve podatke. Zbog velikih dilema i prijepora oko pomicanja vremena, Europski parlament je u veljači na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojio rezoluciju kojom se predlaže da se u zemljama Europske unije odustane od režima ljetnog i zimskog računanja vremena. Za prijedlog je glasao i hrvatski zastupnik Davor Škrlec. - Možemo se pitati temeljem koje odluke su druge države u svijetu donijele odluku o ukidanju pomicanja sata. Je li to bila glupa ili mudra odluka i jesmo li mi glupi ili mudri kad zadržavamo postojeće stanje? Moramo li čekati građansku inicijativu pa da se prikupi milijun potpisa da bi se u ovom domu i u Europskoj komisiji ovo pitanje počelo razmatrati kao važno pitanje - pita se Škrlec. Prijedlog Europskog parlamenta tek mora potvrditi Europska komisija. Island, Rusija, Bjelorusija i Turska jedine su europske zemlje koje ne pomiču satove na ljetno računanje vremena. U Africi i Južnoj Americi tek nekoliko zemalja to prakticira. Rusija je 2011. ukinula zimsko računanje vremena jer ono, kažu, utječe na zdravlje ljudi i krava.