NJEGOV JE Ž STVORIO ME

NASTUPIO JE TRI PUTA NA OI-JU I 1957. OSVOJIO PRVU NAŠU EUROP

i da u odnosu s njima budemo pošteni i dosljedni. Da budemo vrijedni i da za svaki sat nastave damo sve od sebe jer samo tako imamo prava i od studenata to isto očekivati. Život svakodnevni, i tu smo puno naučili od njega rad, marljivost, poštenje, skromnost, ali i primjereno uživanje u svemu što nas okružuje. Dobro pamtim njegove svakodnevne dolaske na posao, skromno, tramvajem, s Večernjakom u ruci. Još kao mladoga gimnastičara znao me voditi sa svojom obitelji na skijanje u Kranjsku Goru, ali, naravno, uz svakodnevne popodnevne treninge u Ljubljani... Stariji kolege dobro se sjećaju nezaboravnih druženja za Praznik rada ili za Božić, kad je kao najveći ekspert sjeckao janjce i odojke, a mi se gurali oko njega pokušavajući dohvatiti one najbolje komade. Svi su ga poštovali, od studenata, preko dekanata, pa do tehničke službe, sa svima je bio dobar, a to je danas prava rijetkost. Hrvatska gimnastika nikad nije bila jača. Imamo europskog prvaka Marija Možnika, radi na našoj katedri, a tu u Zagrebu imamo i novog svjetskog prvaka na preči, Tina Srbića. Tragovi njegova rada neupitno se nalaze i u tim odličjima. Ali ne samo u njima, na svjetsku gimnastičku scenu dolaze mnogi mladi gimnastičari i gimnastičarke iz cijele Hrvatske - i oni su nasljednici njegove gimnastičke priče, koju sa sjetom gledamo na slikama koje se vrte u pozadini. Dragi naš profesore, zaista možete biti ponosni

na sve.