POBUNA GRADOVA PROTIV PLENKIJA
PREDSTAVNIK UDRUGE GRADOVA: Vlada zakonom ne može tražiti odricanje od naših prihoda. A moglo bi nas i Ministarstvo financija kazniti
Iznos duga teleoperateru mi je zbog kamata “utjerivača” dugova porastao sa 600 kuna na nekoliko tisuća u par mjeseci. Otpis duga bi mi pomogao, ali sam i skeptičan jer nikada ništa ne daju za badava. Reagira tako na veliku vladinu najavu otpisa dugova jedan blokirani stanovnik Slavonskog Broda. Nema prevelika primanja i dug neće moći nikada podmiriti bez otpisa barem glavnice. Iako su njegovi podaci poznati redakciji zamolio je da ih ne objavljujemo. Nažalost, čini se da je u pravu što sumnja u velike rezultate otpisa. Prema novom zakonu o otpisu dugova, u njegovom slučaju teleoperater će sam odlučiti hoće li ili ne otpisati dug do 10.000 kuna kako želi Vlada. Vlada ne može natjerati privatnu kompaniju na otpis, ali zato im nudi porezne olakšice, pa se naš sugovornik može nadati samo milosti operatera. Ako je dug preprodan nekoj tvrtki za otkup dugova, može zaboraviti otpis. Isto vrijedi za dug prema bankama, kartičarskim kućama i ostalim privatnicima. No Vladin prijedlog ima ogromnu rupu ne samo za privatni sektor, nego i za “državni”. Premijer Andrej Plenković se pohvalio zakonom kojim je propisano da će sva ministarstva, državne tvrtke i ustanove poput HEP-a i HRT, ali i svi gradovi, općine i njihova poduzeća poput Zagrebačkog holdinga automatski otpisati dug. U zakonu stoji da će Fina, čim stupi zakon na snagu obustaviti provedbu njihova plaćanja, te poslati obavijest da se dugovi do 10.000 kuna otpišu. Međutim, u razgovoru s predstavnicima gradovima i ustavnim stručnjakom saznajemo da je to neprovedivo i neustavno. Pojednostavljeno, Vlada ne može niti gradovima niti njihovim tvrtkama narediti da otpišu dug. Jednako kao ni privatnim tvrtkama. Mogla im je samo predložiti da to naprave, pa da sami donesu kriterije otpisa. Ali nikako ih ne može prisiliti da se odreknu svog novca.
UZALUD NADA ZA OTPIS
- Prijedlog zakona je 100 posto protuustavan i to je jasno kao dan. To je zadiranje središnje vlasti u ustavni djelokrug jedinica lokalne samouprave koja ima pravo prikupljati novac za svoje izvorne djelatnosti - kaže ustavnopravni stručnjak Mato Palić. Ističe da je u Vladi netko očito zaboravio da je središnja vlast ograničena i ne može se mješati u lokalnu upravu. Blokade zbog duga komunalne naknade, poreza za kuće na odmor, vodu, odvoz otpada, neplaćene karte za javni prijevoz, pričuvu, tako ipak neće moći biti otpisivani. Dovoljno je da jedan od gradova podigne ustavnu tužbu i blokira to. - Nadam se da će u saborskoj raspravi zakonodavac korigirati tu neustavnost - kaže Palić. Nevjerojatno je da se Vlada uopće nije konzultirala s gradovima. I oni su tek jučer popodne dobili prijedlog zakona. Neki od predstavnika gradova kažu da je ideja možda i dobra, ali je definitivno neustavna. - Ne može se tražiti odricanje od naših prihoda zakonom. Imate tu i apsurd, da bi nas Ministarstvo financija moglo kazniti jer su dugovi otpisani prije nego
su pokušani svi koraci naplate. Zakoni su neusklađeni - kaže nam jedan predstavnik grada.
BLOKIRANI LJUTI NA STEČAJ
U Zagrebu su primjerice, sami odlučili otpisivati dugove do 10.000 kuna, ali samo onima s jednom nekretninom. Vlada kriterija nema. Otpisuje svima bez obzira na imovinu. Udruga Blokirani je napala i sve prijedloge Vlade koji osim otpisa uključuju i osobni brzi stečaj, te skidanje blokada nakon tri godine uz ostanak duga. - Prijedlog je u rangu zloglasnog “konačnog rješenja” koji će izazvati val državnog financijskog nasija - smatraju. Ističu da će odvjetnici i dalje zarađivati, sva imovina vrednija od 5000 kuna će se rasprodavati, a procjena njene vrijednosti je loša. Povjerenici u stečaju će moći ulaziti u domove i plijeniti, a jedini dom se gubi zbog duga većeg od 20.000 kuna, navode Blokirani.