Loše je učiti o novcu iz vlastitih pogrešaka

VIŠE NA BOLJEOBRAZOVANJE.HR Viceguverner HNB-a Vedran Šošić je sudionik konferencije ‘Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska’

Hrvatski građani ne zaostaju previše u financijskim znanjima za prosjekom EU, zabrinjavajući su podaci kako su najmanje financijski pismeni mladi do 19 godina te osobe treće dobi, dakle najranjivije skupine. Što bi trebali znati i kako da najbolje iskoriste zarađeno, razgovarali smo s viceguvernerom Hrvatske narodne banke Vedranom Šošićem. On će biti i sudionik konferencije “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska” u ponedjeljak, 28. svibnja, u Obrtničkoj komori Zagreb. U usporedbi sa zemljama visokog standarda, primjerice Skandinavije, kako biste ocijenili financijsku pismenost građana Hrvatske? Hrvatski građani sigurno se ne ističu po financijskom znanju, mjereno temeljem međunarodno usporedivog ispitivanja provedenog 2015. prema metodologiji OECD-a, ali ni posebno ne zaostaju za prosjekom zemalja u kojima je provedeno istraživanje. Ipak, rekao bih da su građani proteklih godina postali puno oprezniji i financijski odgovorniji. U proteklom su desetljeću kućanstva jako povećala štednju iz tekućeg dohotka, što im je omogućilo da smanje dug sa 141 milijarde kuna 2008. na 127 milijardi kuna 2017. No loše je kad se građani odgovornom financijskom ponašanju uče iz vlastitih loših odluka. U školama eksperimentalno kreće poduzetništvo kao izborni pred- met. Što bi po vama u taj predmet trebalo sadržajno implementirati? Učenje poduzetništva trebalo bi poslužiti da naši građani lakše prepoznaju i uspješno realiziraju poslovne prilike koje se pružaju. U predmetima koji obrađuju poduzetništvo učenicima se obično nastoje pružiti temeljna znanja, vještine i stavovi potrebni za pokretanje i uspješno vođenje vlastitog poduzeća. Odnosno, osigurati da lakše prepoznaju poslovne prilike, procjenjuju rizike, izrađuju financijske planove i pretvaraju poduzetničke ideje u uspješne poslovne pothvate. Pri tome prostor za osmišljavanje novih proizvoda i učinkovitiju organizaciju poslovnih procesa postoji i u velikim poduzećima, pa čak i u državnom sektoru. Stoga dodatno obrazovanje neće biti izgubljeno ni ako većina učenika koja ga pohađa ne pokrene vlastite poslovne pothvate. Kako natjerati ljude, posebice mlade, da nauče osnovna financijska znanja? Građane se ne može natjerati da nauče financijska znanja, a pogotovo ih se ne može natjerati da stečena znanja primijene u praksi. Ipak, ako se sadržaji koji se tiču financijske pismenosti pojednostave, ako se pojača orijentacija na nove digitalne kanale učenja, pogotovo s obzirom na to da hrvatska mlada populacija postiže slabije rezultate u području financijske pismenosti od mladih u razvijenim zemljama EU, ako se stvori raširena mreža financijskih savjetnika, te ako mediji pojačaju promociju stavova i mišljenja neovisnih autoriteta za pitanja financija, rastu šanse i da će građani početi koristiti neka od znanja koja im stoje na raspolaganju. Elon Musk i bitcoin su pojmovi o kojima se sve više piše i govori. Što mladi znaju o tim pojmovima i je li važno da nešto o tome znaju? Ako mislite na dionice Tesle i bitcoin kao ulagačke prilike, možda je bolje da mladi o tome ništa ne znaju, nego da barataju nedostatnim informacijama. Pri donošenju odluke o ulaganjima mladi moraju osvijestiti vezu između moguće zarade i rizika, potrebu raspršivanja rizika, kao i opasnosti ulaganja cjelokupne imovine u rizične pothvate. Ako me, pak, pitate o iskoracima u tehnologiji blockchaina i primjeni tehnologije električnih automobila, to bi sigurno trebao biti sastavni dio poduzetničke edukacije. Informacije o fantastičnim mogućnostima koje pružaju nove tehnologije, kao i pogreške u odlukama koje ograničavaju širu primjenu i dugoročno mogu narušiti uspjeh poduzetničkih pothvata sigurno pružaju važne lekcije potencijalnim poduzetnicima.