JAGODE ČISTE KRV I POTIČU MRŠAVLJENJE
ZDRAVO VOĆE Listovi jagode koriste se kao lijek protiv probavnih smetnji i upale grla, dok se sočni plodovi rabe za smanjivanje kolesterola te protiv tegoba žuči i jetre
Osim kao ukusno voće, jagoda je od antičkih vremena poznata kao ljekovita biljka. U narodnoj medicini koristi se i čaj od listova jagode kao lijek protiv probavnih smetnji, ekcema, upale grla, gripe, prehlade i kostobolje. Za tu su svrhu najprikladniji listovi šumskih jagoda, koji se skupljaju u vrijeme cvatnje, prije nego što se razviju mirisni plodovi. Oni pak mogu pomoći kod oporavka nakon bolesti, za jačanje imuniteta, kod bolesti žuči i jetre, kao prevencija želučanih bolesti, kod artritisa i reume. Koriste se i u liječenju anemije te kod povišenog kolesterola i krvnog tlaka. Da biste u vrtu uvijek imali jagoda, gredice na kojima one rastu treba obnoviti svake dvije-tri godine. Nasreću, jagode je vrlo lako razmnožiti. Dovoljno je čekati da biljke u vrijeme sazrijevanja i nakon njega formiraju vriježe, koje se brzo zakorijene. Kad su sadnice voća iz vrta dovoljno jake, izvadimo ih iz zemlje i posadimo u novu gredicu. Posao si možemo olakšati tako da nakon branja malo prorahlimo površinsko tlo između redova. Ako tad dodamo još i kompost ili glistinac, biljčice će se izvrsno zakorijeniti pa će se s jakim korijenovim balama već početkom kolovoza moći posaditi u nove gredice. Vriježe možemo posaditi i u male posude za cvijeće napunjene supstratom za sadnju. Posudice možemo položiti u zemlju između redova jagoda. Tako ćemo dobiti mlade biljke s jakim korijenom. Sadnice uvijek uzimamo od zdravih biljaka koje su dobro rodile da ne bismo presadili loše osobine ili bolesti. Zato možemo još prije početka berbe štapićima obilježiti najbolje i najzdravije biljke pa poslije samo od njih uzimati sadnice. Jagode mjesečarke ne stvaraju vriježe pa ih se razmnožava dijeljenjem grmova ili iz sjemena. Za ovo drugo odaberemo nekoliko potpuno zrelih plodova i ostavimo da se suše na papiru. Sjemenke same ispadnu ili ih odvojimo prstima. Možemo ih sijati odmah ili tek sljedećeg proljeća. Posijemo ih u posudu za cvijeće ili zdjelu za sijanje ispunjenu supstratom za sjetvu ili mješavinom treseta i pijeska. Čim se na sadnicama razvije od tri do pet listova, pikiramo ih na razmake oko pet centimetara i poslije presadimo. Iako sitnije, šumske jagode imaju mnogo bogatiju aromu, a i snažnija ljekovita svojstva. Možemo ih uzgajati u vrtu na otvorenom prostoru, uz stabla ili između njih te kao pokrivač tla. Za to je dovoljno posaditi nekoliko izdanaka, zaliti ih jedanput ili dvaput i već će se udomaćiti, a da se nismo o njima morali puno brinuti. Nježni izdanci uskoro pokriju cijelu površinu, a uspijevat će na svakom tipu tla.