NEMAMO DOVOLJNO INF
‘LOŠE SU INFORMIRANI’ Tek nakon početka studija mnogi shvate da to nije za njih. Zato imamo mnogo studenata koji odustaju, tvrdi Igor Drvodelić iz AZVO-a
- Problem je što se uopće ne zna tko je odgovoran za informiranje učenika. Pitanje je kako oni uopće uspiju upisati za njih odgovarajuće studije - naglasio je nekadašnji voditelj obrazovne reforme. Više od 61% srednjoškolaca smatra da su za upis na fakultet osobne veze i snalažljivost važniji od sposobnosti učenja. Ravnateljica AZVO-a Jasmina Havranek naglasila je kako je, bez obzira na taj pokazatelj, proces upisa transparentan, ali smatra da bi sveučilišta trebala više raditi na promociji svojih programa. - Već smo pokrenuli karijerne centre na sveučilištima, ali ona bi se trebala više afirmirati kroz medije - poručila je Havranek. Njezin pomoćnik za prijave na studijske programe Igor Drvodelić upozorio je da mnogo studenata odustaje od studija. - Loše su informirani pa tek kasnije shvate da studij koji su upisali nije za njih - objasnio je Drvodelić. Rezultati istraživanja o planovima učenika za budućnost pokazali su kako mladi misle da će se zaposliti s 22 godine i deset mjeseci, da će s 23 godine i jedan mjesec završiti školovanje i živjeti samostalno te da obitelj planiraju osnovati s 28 godina i 3 mjeseca. Iako 86,5 posto učenika za sebe vidi pozitivnu budućnost, da će budućnost u Hrvatskoj za 20 godina biti pozitivna smatra samo 19,9 posto njih. Učenici s višim prosjekom ocjena tu su pesimističniji, a više od polovice učenika prirodoslovno-matematičkih gimnazija 2037. godine vidi se izvan Hrvatske, najčešće u nekoj od zemalja Europske unije. Zastrašujuće zvuči i podatak da je za čak 53 posto svih ispitanika najpoželjnije mjesto za život i rad izvan Hrvatske, a 47,5 posto ih se za 20 godina i vidi izvan Hrvatske. - Očekivano je da se najuspješniji osjećaju i najsposobniji za život u inozemstvu, ali politika bi trebala pronaći način da ih zadrži u Hrvatskoj. Loša percepcija konteksta u kojem mladi žive trebala bi nas zabrinuti jer mladi moraju vidjeti svoje prilike - rekla je Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja. Ravnateljica AZVO-a, prof. dr. sc. Jasmina Havranek, smatra da se radi o posve novoj generaciji i da je pitanje koliko ćemo brzo prihvatiti promjene. - Digitalna generacija ima svijet na dlanu te želi vidjeti kako drugi rade i žive - smatra Havranek, koja je optimistična. - Iznimno me veseli što je ovo istraživanje pokazalo da su mladi u Hrvatskoj spremni učiti, da žele studirati, da prepoznaju važnost visokog obrazovanja i da s pozitivnim stavom gledaju prema svojoj budućnosti. To je golemi kapital! I poziv svima nama – i akademskoj zajednici i donositeljima javnih politika - da im budemo oslonac, da čujemo njihov glas i da ga uvažimo - istaknula je. Bivši voditelj Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme, s druge strane, ističe kako bi rezultati svim nadležnim institucijama, ali i cijeloj Vladi, trebali biti veliko upozorenje. - Sve bi institucije trebale obratiti pozornost na mlade. Ako se njihovi stavovi nastave ignorirati, imat ćemo ozbiljne probleme. Moramo promijeniti način komuniciranja i odnosa prema mladima - zaključio je Jokić. Riječ je o jednom od najopsežnijih istraživanja na srednjoškolskoj populaciji koje je do sada provedeno u Hrvatskoj u studenom i prosincu 2017. te je u njega uloženo 198.770 kuna. U sklopu projekta izradit će se i preporuke za unapređenje obrazovnih praksi i politika vezanih uz informiranje i savjetovanje o upisima u visoko obrazovanje te razvoj karijere na razini škole i sustava.