VEMIRA NAJVIŠE A LIJEPU NAŠU

OSTAVILA HRVATSKO-RUSKO DRUŠTVO PRIJATELJSTVA. ŠIRILA JE UGLED HRVATSKE U RUSIJI

Na kozmodromu Bajkonur 16. lipnja 1963. počeo je važan sastanak. Stigli su časnici i vojnici koji su pripremili letjelicu Vostok 6. Lansiranje je prošlo dobro, no na instrumentima sam vidjela kako postoji problem sa sustavom kočenja letjelice. Tako se nedavno u ruskoj Dumi svog prvog dana u svemiru prisjetikla Ruskinja Valentina Tereškova (81). Ona je bila prva žena u svemiru, zbog čega je postala herojem Sovjetskog Saveza, ali i Čehoslovačke, Vijetnama i drugih zemalja. Njezin let, koji je trajao nešto manje od tri dana, postao je velik simbol borbe za prava žena u cijelom svijetu. Rusi su to, naravno, iskoristili i za svoju propagandu. Sama misija polijetanja u svemir bila je strogo čuvana tajna. Osim nje, poletjeti su bile spremne Tatjana Kuznjecova, Irina Solovjova, Žana Jerkina i Valentina Ponomareva. Ipak, zbog svojih sposobnosti, ali i obiteljske povijesti, odluka je pala je na Tereškovu. - Idem na natjecanje u padobranstvu - rekla je svojim roditeljima prije samog leta. Iako im je morala lagati zbog misije, njezino iskustvo u spuštanju padobranom vjerojatno je bilo presudno što je dobila misiju. - U to vrijeme astronaut se morao katapultirati iz letjelice i spustiti se kao padobranac. Tako je imao više šanse preživjeti nego da na tlo padne u kupoli - rekao nam je astronom Ante Radonić. Napomenuo je kako su tadašnji uvjeti bili izrazito teški. Na brodu je bilo mjesta samo za jednog čovjeka koji je morao raditi sve. Brod je imao automatske postavke za letenje. Njime se nije moglo upravljati kao danas te nije mogla raditi korekcije svoje orbite. - SSSR je želio biti prvi u svemirskoj utrci. Ona je postala živa legenda - kaže Radonić.