Irska sama ima dugu povijest imigracije, a danas joj odlično ide - imate li neki savjet kako zadržati Hrvate u Hrvatskoj?

Irska zaista ima dugu tradiciju imigracije, još od doba velike gladi, kad su se ljudi ponajviše selili u SAD. To su bile prisilne migracije radi ekonomskih razloga, i vrlo vjerojatno prva masovna selidba nekog naroda iz Europe. Išli su često i u Kanadu i Australiju, to su neka tri epicentra. I zato danas imamo golemu dijasporu i više od 70 milijuna ljudi ima irsko podrijetlo (izvan Irske). To vam daje osjećaj koliko je veliko iseljavanja bilo u pitanju. Populacija Irske prije velike gladi bila je oko osam milijuna ljudi, a sad je četiri milijuna ljudi. Godina 1916. je za nas bila važna jer smo tad počeli tražiti neovisnost, koju smo šest godina kasnije i dobili. Irska emigracija traje od srednjeg vijeka. Glavni razlog bila je ekonomija. Tako da je ovo doseljavanje moderni fenomen koji je 2000. godine krenuo, kad i uzdizanje ‘Keltskog tigra’. To je malo stopirala financijska kriza, ali se onda nastavilo. Irci su se vraćali, a novi članovi društva doseljavali iz jednog razloga - mogućnost pronalaska dobrog posla. Ekonomska struktura i mogućnosti, standard i prilike čine svu razliku te onda to neće tražiti izvan granica. Postoje praktične stvari koje se mogu napraviti, poput olakšavanja birokracije, ali na prvome mjestu su prilike. Kako se Irska nosi s dolaskom stranaca, ima li problema? Mislim da se jako dobro nosi. Rekla bih da naše prihvaćanje stranaca proizlazi iz naše vlastite imigrantske prošlosti. Irci su morali ići po cijelom svijetu kako bi zarađivali za život, tako da imamo empatije. Nešto što je nekad bila anomalija, doseljavanje, vrlo smo dobro prihvatili. Dublin, ali i drugi gradovi, vrlo su brzo postali multikulturalni i malo je prijavljenih incidenata. Također treba primijetiti da u Irskoj gotovo da nema stranke koja se bavi temom pridošlica ili na tome gradi platformu, dok toga ima gotovo svugdje drugdje u Europi. Kako su se Hrvati snašli, kako ih doživljavaju - ima li nekih problema, poput nostrificiranja diploma? Kao odlične radnike, posebno u IT sektoru. Na glasu su i oni koji pripadaju zdravstvu, no generalno mislim da je percepcija da su motivirani i željni rada. I sve ih je više u ostatku Irske, nisu više samo koncentrirani na Dublin. Imamo ljude na društvenim mrežama iz niza gradova, a jako mi je drago reći da ih ima i u mojem rodnom gradu Corku. Nisam još čula za konkretni slučaj s problemima s diplomom, ali ako i ima problema, vjerujem da će ih Europska unija izgladiti. Što se Hrvatske pak tiče, svjesna sam da radim na vrlo privilegiranom poslu, ali meni je osobno Hrvatska divna. Krasna kultura, divno vrijeme, odlični ljudi i ukusna hrana. Zato se istinski i nadam najboljem za ovu zemlju.