Lja i pospanost naci sunčanice
OPASNO SUNCE U rizične skupine spadaju ponajprije djeca, stariji ljudi, kronični bolesnici te oni koji su zbog posla često vani
Sunčanica nastaje tijekom direktnog izlaganja tijela, posebice glave i zatiljka, suncu te se smatra blažim oblikom toplinskog udara. U lakšim slučajevima dolazi do glavobolje, pospanosti, vrtoglavice i problema s vidom, no u slučaju da se ovi simptomi ignoriraju, daljnjim izlaganjem suncu može doći do malaksalosti, zujanja u ušima, proširenja zjenica, nesvjestice, kome, pa i smrti. Pri pojavi prvih simptoma važno je brzo reagirati. Oboljelog treba smjestiti u hladnu i mračnu prostoriju, skinuti višak odjeće, stavljati hladne obloge ili ga staviti pod hladni tuš, ali nikako ne ledeni. - Simptomi sunčanice su porast tjelesne temperature, glavobolja, ubrzanje pulsa, crvenilo u licu, slabost, suha koža, vrtoglavica i grčevi. U slučaju da se pojave, čovjeka je potrebno premjestiti u hlad i dati mu tekućine. Treba ga hladiti ventilatorom, klimom ili tuširanjem, odnosno onim što je u tom trenutku dostupno, a u slučaju većih tegoba potrebno je pozvati hitnu službu. Ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere, može doći do gubitka svijesti - naglašava dr. med. Tanja Pekez-Pavliško. Nadoknada izgubljene tekućine i elektrolita je glavni cilj ako je čovjeka pogodila sunčanica. Pritom birajte negazirana pića bogata mineralima (sredstva za rehidraciju). Tekućinu je potrebno uzimati u malim gutljajima. Za oporavak će trebati nekoliko dana, a za to vrijeme potrebno je izbjegavati boravak na suncu, birati lako probavljive namirnice te one koje će nadoknaditi tekućinu i elektrolite, poput sezonskog voća i povrća. - Ako ne morate, nemojte izlaziti na sunce između 11 i 18 sati. U suprotnom, sa sobom ponesite dovoljnu količinu tekućine. Izbjegavajte alkoholna i gazirana pića te ona koja sadrže kofein. Najbolje je piti običnu vodu ili voćne sokove bez dodatka šećera - navodi liječnica. Kao jednostavnu prevenciju sunčanice predlaže nošenje prozračne odjeće svjetlijih boja izrađene od prirodnih materijala, poput pamuka. Odjeća nipošto ne bi smjela biti pripijena uz tijelo, a dobro je imati i pokrivalo za glavu. Osobit rizik javlja se kod djece, starijih i bolesnih te onih koji rade vani. - Kronični bolesnici moraju redovito uzimati lijekove i ne izlagati se pretjeranom tjelesnom naporu. Stariji ljudi i djeca moraju biti posebno oprezni, a bilo bi dobro da poslodavci razmisle o odgovarajućem radnom vremenu za ljude koji moraju raditi vani - savjetuje i dodaje kako treba biti svjestan i zagrijavanja automobila. - Nikad ne ostavljajte djecu ili kućne ljubimce u automobilu kako biste brže obavili kupovinu ili slične aktivnosti. Temperatura u vozilu brzo se penje do razmjera koji mogu izazvati smrt - upozorava doktorica Tanja Pekez-Pavliško.