IRANJA ORGANA koj je 31 donor, najviše na svijetu

Hrvatske donorske mreže dr. Nikola Žgrablić. Dodaje kako svake godine Hrvatska donorska mreža, Ministarstvo zdravstva i fondacija TPM iz Barcelone financiraju edukaciju 20 novih transplantacijskih koordinatora koji u bolnicama diljem Hrvatske skrbe o cijelom procesu - od traženja organa do operacije. - Većina, 90 posto doniranih organa, dolaze od preminulih donora. Najviše transplantacija sa živih donora odnosi se na bubreg i njih je oko pet posto. Nadamo se da ćemo uskoro popraviti tu sliku jer rezultati su uvijek bolji kad organ dolazi od živog donora - nastavio je dr. Žgrablić. Ističe kako je transplantacija jedini mogući način liječenja pacijenata s kroničnim zatajenjem organa, a zahvaljujući činjenici da u Hrvatskoj rade vrhunski stručnjaci u tom području, znatno se produljio životni vijek i kvaliteta života transplantiranih pacijenata. - Mnogim pacijentima transplantacija doslovno trenutačno spašava život i produljuje ga za dvadesetak godina, a i tad se može razmišljati o ponovljenoj transplantaciji - objasnio je. Dodatno, liste čekanja za pojedine organe, poput bubrega, relativno su kratke i čeka se do najviše godinu dana, dok se, primjerice, za bubreg u Njemačkoj čeka i do deset godina. Hrvatska je od 2007. članica Eurotransplanta, neprofitne organizacije za doniranje i dodjeljivanje organa za transplantaciju. Ujedno, našu su zemlju proglasili najuspješnijom članicom. Njihov sustav funkcionira tako da bolnica, ako postoji organ koji se može donirati, o tome obavještava Ministarstvo zdravstva, a ono obavijest šalje u Eurotransplant u centralu u nizozemskom Leidenu. U bazi podataka svih koji čekaju na organ računalni sustav pronalazi pacijenta najpogodnijeg za transplantaciju i slijedi operacija. U Hrvatskoj trenutačno 356 ljudi čeka šansu za novi život nadajući se donoru bubrega, jetre, srca i gušterače.