SAD SU ONI PAMETNI
NE VIDE PROBLEME Bivši ministri zdravstva i danas su uvjereni da su njihove ideje bile dobre i da su reforme unaprijedile sustav Hitne
U traženju krivca za smrt mladića u Zaprešiću mnogi odgovore traže od sadašnjeg, ali i bivših ministara zdravstva u Hrvatskoj. Ministar Milan Kujundžić nije bio raspoložen za komentar o problematici sustava Hitne pomoći pa nam je u ponedjeljak poslao kratku poruku da će Ministarstvo izdati priopćenje o smrti mladića. Njegov prethodnik Siniša Varga rekao je kako ne želi komentirati konkretan slučaj, ali da su optužbe koje ga povezuju s urušavanjem sustava potpuno neutemeljene.
SVI SE SAMO HVALE
- Tijekom mojeg mandata nismo planirali mijenjati ništa u sustavu Hitne pomoći. Dugoročno, imali smo plan prebaciti se na sustav kakav postoji svuda u svijetu, a to su tzv. paramedics - srednji medicinski kadar posebno educiran za napredno oživljavanje, uz ulaganje u dodatnu opremu u kolima Hitne. S obzirom na manjak liječnika, postao je luksuz osloniti se samo na njihovo znanje u kolima koja nisu opremljena. Zato bismo taj educirani srednji medicinski kadar koristili za hitno oživljavanje. No izostale su edukacije, ali i reforme još od 2016. rekao je Siniša Varga. Njegov nasljednik Dario Nakić također odbija kritike kako je svojim reformama pridonio urušavanju sustava. - Tijekom mojeg mandata pojačali smo broj ekipa Hitne pomoći i dodali 19 novih T1 timova u mjesta diljem Hrvatske gdje nije bilo liječnika, poput Iloka, Drenove, Orahovca i sličnih. Liječnik u timu je neophodan kako bi što veći dio stanovništva dobio stručnu pomoć - objašnjava Nakić. Tim T1 sastoji se od liječnika, medicinske sestre i vozača, dok tim T2 nema liječnika. Nakić kaže kako je tijekom svojeg mandata podupirao smanjenje T2 timova u korist T1 timova. - Razlog je što su T2 timovi na terenu nefunkcionalni i mogu omogućiti samo transport pacijenta do bolnice. Takvo unapređenje sustava podupirale su i županije, a omogućilo bi bolju skrb. Liječnici na terenu ne samo što mogu neposredno pružiti prvu pomoć, nego odmah mogu procijeniti ima li potrebe pacijenta voziti u bolnički centar u najbliži grad ili mu samo treba ambulantna pomoć koju može dobiti i bliže mjestu stanovanja. Dodatno, uz transport dolaskom u bolnice provode se dijagnostički postupci koji puno koštaju, a možda nisu ni potrebni. Sve bi to dovelo do ušteda, ali i kvalitetnije zdravstvene skrbi - objašnjava dalje Nakić dodajući kako je tijekom svojeg desetomjesečnog mandata pokušao uvesti red i u hitne bolničke prijame u koje pacijenti dolaze bez uputnica, ponekad i radi obične prehlade, zagušujući rad liječnika koji bi u tom periodu možda mogli pomoći pacijentu koji je u teškom stanju i zaista hitniji slučaj.
BEZ ODGOVORA INSTITUCIJA
Poslali smo upit Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu kako bi nam pojasnili s kojim se problemima na terenu susreću i s koliko uopće timova raspolažu. - Županijski zavodi ukupno broje 709 timova T1, 205 timova T2, 31 tim u pripravnosti i 105 timova u medicinskim prijavno-dojavnim jedinicama. Trenutačno, u timovima izvanbolničke HMS radi 847 liječnika, 1529 medicinskih sestara/medicinskih tehničara i 837 vozača - napisali su iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Obrazložili su kako su od 2009. godine, zahvaljujući zajmu Svjetske banke, započeli s unapređenjem sustava te educiraju buduće radnike. (žk)