OD SMRTI amku za stršljene pa ga jedan ubo u glavu
velike otekline, a prošle godine su dva muškarca preminula od posljedica uboda stršljena. Slično kao u ovogodišnjem slučaju, radili su u voćnjaku i šumi te samo osjetili ubod. Ubrzo nakon toga srušili su se i umrli. Ubod stršljena inače nije smrtonosan, ali može biti ako je čovjek alergičan na ubod. Iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” kažu nam kako je stršljen izrazito agresivan insekt i može ubosti nekoliko puta. klinike. U Hrvatskoj obitavaju dvije vrste stršljena - europski i azijski, a prije dvije godine je navodno došlo do križanja te dvije vrste. Dugački su od četiri do pet centimetara, a na leđima su im vidljive žute i crne pruge. Veliki problem sa stršljenovima je pogotovo ljeti. Stručnjak za uklanjanje stršljena Rogulja kaže kako za sada nema pokazatelja o najezdi stršljena, ali je uvijek problem kad su vrućine jer su tad najaktivniji. - U ovo vrijeme izgleda kao da se ponašaju neobično, ponajviše zato što su najjači u ovo doba godine kad su se Stršljenov ubod je izuzetno bolan jer ima puno jači otrov od pčela i osa. Veliki su između četiri i pet centimetara te spadaju u najveće kukce u porodici osa. Karakterističan je po dijelu leđa koji mu je prošaran žutim i crnim prugama. Ako ga se zatekne, ne treba ga dirati jer će u suprotnom napasti, kaže Rogulja. razmnožili. Ljeti su često u potrazi za hranom i vodom. Stari stršljeni se hrane nektarom, a mladi drugim kukcima - kaže Rogulja i nastavlja: - Ako ih zateknete, najbolje je ne dirati ih i ostati smiren. On će sam otići. U suprotnom će osjetiti da je ugrožen i napast će čovjeka. Njihova legla se u šumama ne uklanjaju, a legla u kućama nikad ne smijete uklanjati sami, nego morate zvati stručnjaka. Stršljeni se često znaju zavući i u kuću, pogotovo pod krov, gdje će im zimi biti toplo. Rogulja je nekad bio dio pčelarskog dežurstva grada Zagreba pa je često uklanjao i stršljenova legla.