Ministre, liječ Na burzi ih je

PROBLEM JE LOŠ USTROJ HITNE Prije devet godina imali smo 462 liječnika u hitnoj službi, a sad ih ima 859, kažu stručnjaci

Stručnjaci iz područja hitne medicine već dugo upozoravaju da problem nije u broju liječnika. To pokazju i konkretni brojevi. Problem je u loše organiziranom sustavu koji hitno treba mijenjati, ali očito nema konkretne vizije što učiniti. - Za razliku od vremena do 2009., kad su bila 462 doktora, danas je u izvanbolničkoj hitnoj službi zaposleno 859 doktora i 1529 medicinskih sestara-tehničara za razliku od prijašnjih 854. Do 2009. bilo je 55 timova T1 u sastavu doktor, medicinska sestra-tehničar i vozač, a danas ih je 709. Reorganizacijom smo uveli i dodatne timove T2, njih ukupno 205, u sastavu dvije-medicinske sestre/medicinska tehničara, s ciljem da izađu na intervenciju i za pacijenta skrate vrijeme do dolaska tima s liječnikom napisala nam je u četvrtak dr. Maja Grba Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Sustav funkcionira odlično i nitko na svijetu nema toliko liječnika kao mi, rekao je ministar zdravstva Milan Kujundžić u četvrtak. Gostujući u “Temi dana” rekao je i kako radi na izmjenama sustava hitne medicinske pomoći u smjeru stvaranja paramedicsa s povećanim ovlastima, pa im na terenu ne bi trebao liječnik. Problem je, navodi on, što se liječnici ne javljaju na natječaje. manji broj kandidata, a istodobno sve mlađi liječnici javljaju se Komori radi pribavljanja dokumentacije potrebne za odlazak u inozemstvo, objavio je priopćenje na službenim stranicama dr. Luetić. Dodao je kako bi za specijaliste hitne medicine trebalo osigurati stimulativnija primanja i beneficirani radni staž. Mlade od tog posla odbijaju i loši ugovori te zastarjeli modeli usavršavanja. - U današnjem hrvatskom zdravstvenom sustavu specijalisti hitne medicine pozicionirani su u prvom redu u izvanbolničkoj hitnoj, dok u bolničkoj hitnoj službi tek trebaju pronaći svoju adekvatnu poziciju, u smislu optimalnog korištenja svojih kompetencija te razine odgovornosti u bolničkoj stručnoj hijerarhiji. Nadalje, u djelatnosti hitne medicine, koja je izuzetno stresna, naglašen je tzv. sindrom sagorijevanja, što je također činjenica koja odvraća liječnika od dugotrajnog interesa za rad u hitnoj medicini - napisao je dr. Luetić.