A, FINE I CIJENE

ZAJEDNO Oko 70 hektara škrleta raste u Moslavini i oko nje. Ima privatnih vinarija s toliko vinograda, pa je jasno da Moslavci moraju zajedno na tržište KŠA, VOŠTINIĆ-KLASNIĆ, ILOVČAK, KLET ROMIĆ I KOŠUTIĆ IMAJU SVJEŽE ŠKRLETE ZA TOPLE DANE

fakulteta u Zagrebu počela je 2000. Među 10.000 trsova odabrano je 80 najboljih. Izbor je, prema procjeni uroda, kvalitete i ostalih svojstava sužen na 12 koji su prošli zdravstvene testove u institutima u Njemačkoj i Australiji, a osam je posađeno u pokusnom vinogradu. Prije tri godine odabrana su tri koja su prijavili Zavodu za rasadničarstvo u Osijeku i od njih već rade vina. Vinari kažu da najbolja vina daje miješano grožđe od sva tri klona. Uspoređivao sam dosad škrlete s rizlingom, sortom koju najviše volim, a ovaj su me put podsjetili i na dobre pošipe. Škrleta je malo. U Moslavini ga ima oko 65 hektara, u okolnim vinogorjima još pet te vrlo malo u Mađarskoj, kamo se, vjerojatno, preselio s moslavcem, još jednom autohtonom sortom, od koje Mađari u Tokaju rade slavna slatka vina. Moslavca u Moslavini gotovo da i nema, ali ima finih vina od chardonnaya, graševine, bijelog , sivog i crnog pinota, frankovke, cabernet sauvignona... Sve te sorte pristaju riječnoj ribi, divljači te domaćem povrću i voću kojima obiluju Moslavačka gora i obližnje Lonjsko polje. A vinari, ma koliko bili količinama mali, pokazuju i da vina ne moraju biti skupa. Maloprodajne cijene većine butelja su između 25 i 40 kuna. Već zbog toga isplati se doći k njima, barem dok oni, svi zajedno i s vinima, ne dođu k nama.