NE TREBA PROVESTI NEGO U UČIONICAMA

INTERVJU Pomoćnica ministrice obrazovanja, Lidija Kralj, kaže da je sve spremno za provođenje eksperimentalnog programa Škole za život. Dodaje da promjene mogu očekivati i ostali đaci I DINAMIKU PREDMETA, PRIMJERICE ČETIRI SATA GLAZBENE KULTURE U JEDNOM

Dok se učenici pripremaju za prvi dan nove školske godine, njihove roditelje zanima što je sve od najavljenih novina ministarstvo uspjelo uvesti te postoje li novosti i za učenike koji nisu dio eksperimentalnog programa Škole za život. Tim povodom razgovarali smo s Lidijom Kralj, pomoćnicom ministrice Divjak za strategiju i opće obrazovanje. Po čemu će se sve ova školska godina razlikovati od dosadašnjih? Nakon toliko godina priče i sukoba, reforma konačno ulazi u učionicu, točnije u 74 ‘škole za život’. Uvodimo nove metode poučavanja i vrednovanja, uvodimo okvire za rad s darovitom

djecom, kao i okvire za rad za djecu s poteškoćama. Učiteljima omogućavamo znatno više autonomije u osmišljavanju nastave, a uvodimo i 30% lakše eksperimentalne udžbenike, koji naglasak stavljaju na digitalnu komponentu. Odmičemo se od podataka i činjenica prema rješavanju problema i kritičkom razmišljanju. Jesu li završile edukacije za nastavnike? Kakvi su dojmovi? Dojmovi su zaista pozitivni jer prvi put svi učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji imaju ravnopravan pristup najboljim predavačima i edukacijama, bez obzira nalaze li se na Visu, u Dubrovniku, Gospiću ili Zagrebu. Ima još dilema, sve je ovo učiteljima na kraju novo, ali spremni su i motivirani. Edukacije, uživo i online, traju posljednjih osam mjeseci, a nastavit će se tijekom cijele školske godine. Uz to, ‘škole za život’ imaju mentore koji će ih tijekom godine posjetiti najmanje četiri puta, doći im u savjetničke posjete i održati roditeljske sastanke. Dolazi li do smanjenja broja učenika u razredima kako bi se nastavnici više mogli posvetiti pojedincu? Broj učenika po razredu određen je Državnim pedagoškim standardom, koji zasad nismo mijenjali. Tako je broj učenika po razredu u ‘školama za život’ različit, a uključeni su i

kombinirani razredi, pa će nam i taj element dati povratne informacije o mogućnostima primjene novih metoda i načina poučavanja i učenja. Općenito, u Hrvatskoj su relativno mali razredi u odnosu na druge države s dobro uređenim sustavima. Koje sve slobode nastavnici dobivaju reformom, a koje škola? Što sve škola može, a što ne može, predvidjeti školskim kurikulumom? Škole uključene u eksperimentalni program mogle su predložiti promjenu školskoga kalendara, što je i iskoristila VI. OŠ Varaždin, koja će ove školske godine imati 4 obrazovna razdoblja. Zanimljiv je i primjer iz varaždinske II. Gimnazije, koja će nastavu realizirati u blokovima tako da će učenici imati periode intenzivnije nastave pojedinih predmeta. Škole mogu planirati različite projektne dane, različitu dinamiku realizacije nastavnih predmeta te učenje u prirodi ili virtualnom okruženju. Ukida li se nastavni sat ili zadržavamo tradicionalnu podjelu nastavnog dana na sate? Škole mogu planirati različitu dinamiku realizacije nastavnih predmeta, primjerice četiri sata Glazbene kulture u jednom danu ako to omogućava kvalitetniju, zanimljiviju i učinkovitiju nastavu. Broj sati pojedinog predmeta prati se na razini školske godine, a ne više mjeseca ili tjedna. Nastavni sati kao takvi ostaju, ali se u razrednoj nastavi različiti predmeti povezuju u cjelinu bez čvrstih satnih granica među njima.