BEZ TROŠKA Roditelji neće plaćati više za školovanje djece zbog reforme. Ministarstvo uspješno povlači novac iz EU fondova...
Što se tiče nastavnih materijala, je li njihov odabir i dalje obavezan ili ih nastavnici mogu sami izrađivati?
Naglasak stavljamo na autonomiju učitelja pa su tako upravo oni birali koje će eksperimentalne udžbenike koristiti. Sve učitelje potičemo na stvaranje i razmjenu nastavnih materijala posebice u digitalnom obliku.
Ove godine nastavni materijali za eksperimentalni program su besplatni. Hoće li škola nakon reforme za roditelje biti ‘skuplja’ ili ‘jeftinija’?
S obzirom na kvalitetan način i veliku brzinu kojom tim u Ministarstvu povlači novac iz EU fondova, dat ćemo sve od sebe da ulazak reforme roditelje ne osjete, kao što je slučaj i sa Školom za život. U svakom slučaju, roditelji neće plaćati više.
Razlikuje li se i po čemu Škola za život od reforme koju je vodio Boris Jokić?
Za početak, reforma nije ni moja, niti ministričina ni Barišićeva. Većina ljudi iz radnih skupina je ostala s nama, oni su nastavili raditi na dokumentima, poboljšavajući ih kroz međunarodne recenzije i u radu sa međunarodnim stručnjacima. Kroz sve to, digitalnu komponentu i suradnju s teleoperaterima oko besplatnog interneta podigli smo reformu obrazovanja na jednu novu razinu jer smo svjesni da se reforma treba provesti u učionicama, a ne na papiru.
Ako se uvodi fleksibilnost u nastavni proces, zašto vremenici i dalje ostaju aktualni? Je li uvedeno smanjenje nastavničke birokracije?
Analizirat ćemo dokumentaciju te dogovoriti modernizaciju kako samih dokumenata tako i njihovog prikupljanja i pohranjivanja – primjerice korištenjem zajedničkih dokumenata i mapa u oblaku sve relevantne informacije mogu biti lako dostupne. Vremenik pisanih provjera propisan je Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, tijekom eksperimentalnog programa analizirat ćemo njegovu učinkovitost te poboljšani model uključili u izmjene pravilnika. Što je s učenicima koji nisu u eksperimentalnom programu? U virtualnim učionicama je više od 6700 sudionika edukacija, uključuju se i kolegice i kolege koje nisu u eksperimentalnom programu. Na taj način oni usvajaju nove metode poučavanja i vrednovanja koje će koristiti sa svojim učenicima već ove školske godine bez obzira što će raditi po starim nastavnim programima. Također, svi učitelji i nastavnici Informatike radit će po novom kurikulumu za čiju primjenu su se pripremali osam mjeseci. Svi oni unose drugačije pristupe učenju i poučavanju.
U kojem se procesu nalazi Pravilnik o napredovanju? Kad nastavnici mogu očekivati povišice?
Ministarstvo je prvi put primijenilo ‘bottom up’ pristup izradi Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju. Pristiglo je oko 1500 odgovora na temelju kojih povjerenstvo izrađuje novi pravilnik. Očekujemo završiti pravilnik i donijeti ga prije kraja ove kalendarske godine. Osiguran je novac za napredovanje i nagrađivanje, a djelatnici škola uključenih u eksperimentalni program prvi će sudjelovati
u tim promjena.
Možete li nam pojasniti Prijedlog Zakona o udžbenicima koji je odbačen jer je pisan u ženskome rodu?
Stvar je nomotehničke prirode, ali ideja i namjera ministrice Divjak je bila isključivo borba protiv stereotipa u društvu koji su i dalje oko nas. Toga moramo biti svjesni i zajedno se konkretno boriti protiv njih.
Budući da prijedlog Zakona definira maksimalne cijene udžbenika, bojite li se da će opasti kvaliteta udžbenika za predmete s malom satnicom?
Nimalo se ne bojim, jer sam sigurna da će nakladnici odraditi dobar posao, ali o detaljima zakona ćemo kad Zakon bude u javnoj raspravi, ima još novina u njemu. Osim toga, veći će naglasak biti na digitalni dio.
OŠ Krune Krstića u Zadru zbog preuređenja informatičke učionice dio nastave prebacila je u župni dvor Župe Gospe Loretske. Vidite li u tome problem? Postoji li slična situacija i u drugim školama?
Nakon što smo vidjeli objave u medijima, zatražili smo detaljno očitovanje škole o tome što se zapravo tu dogodilo pa ću i komentirati slučaj kad dobijem izvješće. Ono što se može pročitati u medijima, radi se o osiguravanju prostora za rad u jednoj smjeni i nije samo problem u jednoj učionici.
Možemo li i kada očekivati uvođenje jednosmjenske nastave u svim hrvatskim školama?
Transformacija škola u jednosmjenske ovisi o broju učenika i raspoloživom prostoru te ulaganjima osnivača u škole. Primjerice u Varaždinskoj županiji gotovo sve osnovne škole rade u jednoj smjeni. Kontinuirano radimo na poboljšavanju uvjeta u školama bez obzira rade li u jednoj ili više smjena. U planu je da se u sljedećoj financijskoj perspektivi za razdoblje od 2021. do 2027. iz EU fondova planiraju sredstva.
Budući da je zbog izmjena programa došlo do ukidanja nekih predmeta, primjerice povijesti u drugim razredima nekih strukovnih škola, što će biti s nastavnicima koji postanu višak?
Cjelovita kurikularna reforma ne ukida nastavne predmete nego se novi kurikulumi primjenjuju u okviru postojećeg nastavnog plana – rasporeda predmeta po razredima u osnovnim školama i gimnazijama. Reforma strukovnog obrazovanja mora uvesti promjene i u strukovne kurikulume koji se usklađuju s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i planiraju za pojedinačna zanimanja što znači da više stručne prakse i manje općeobrazovnih predmeta. U načelu postoji mehanizam zbrinjavanja viškova.
NE BOJIM SE DA ĆE UDŽBENICI ZBOG NIŽIH CIJENA BITI LOŠIJE KVALITETE, KAŽE KRALJ