Dok su kupci klasičnu žarulju birali po vatima, primjerice 100 vata žarulju za boravak, 40 za stolnu lampu u spavaćoj sobi, dotle su za LED žarulje bitni pomalo zbunjujući lumeni i kelvini.

LUMENI I KELVINI Klasičnu halogenu žarulju od 75 vata zamjenjuje LED-ica od 11 vata. Što je više lumena, one su svjetlije, što je više kelvina, svjetlo je hladnije

Veći broj lumena znači i više osvjetljenja pa kod odabira nije presudna snaga. Jedan od naših uvoznika pojašnjava kako na tržištu postoje žarulje približno istih lumena, ali različitih snaga. - Ako dvije žarulje imaju približno iste lumene, bolje je uzeti onu s manjom snagom - pojašnjava naš sugovornik. Žarulja s tisuću lumena može se usporediti s klasičnom žaruljom od 75 ili 100 vata. S takvom žaruljom bit ćete zadovoljni u spavaćoj sobi ili kuhinji, dok za dnevni boravak više odgovaraju žarulje koje imaju između 1500 i 3000 lumena. No više snage, kao i prije, znači više svjetla, bolju osvijetljenost. Kelvini su druga oznaka na LED-icama i određuju temperaturu boje. Ona je jako bitna ako ne želimo da nam u boravku svijetli svjetlo slično kao u ordinacijama, neprirodno bijelo ili čak plavkasto. Što žarulja ima više kelvina, to je svjetlo bjelije. Naš sugovornik po vlastitom iskustvu navodi kako je u domovima najugodnije blago žućkasto svjetlo. - A to su žarulje koje imaju između 2700 i 3000 kelvina - napominje. One sa 6000 ili 6500 kelvina, daleko su bjelije i zato prirodnije za radne prostore. Na kutiji svake LED-ice moraju biti podaci koji uspoređuju klasičnu žarulju sa žarnom niti. Prvim kupcima takvih žarulja možda su se jako zamjerile jer su u početku davale izrazito hladno svjetlo (kao za ured ili proizvodnu halu). Ono može iritirati, zamarati oči, neke činiti nervoznim. Štoviše, oftalmolozi upozoravaju kako ono dugoročno može izazivati izrazite napore oka, pa čak i tegobe s vidom. No sve je veći odabir LED rasvjete pa tako i one s prirodnijem žućkastim svjetlom koje oponaša danje svjetlo. Kako bi se lakše snalazili u prvim kupovinama LED žarulja koje su se nedavno proširile tržištem, dobro je znati da klasična žarulja od 75 vata može usporediti s LED žaruljom od 11 W, a klasičnu žarulju od 100W s LED-icom od 15W. Uz LED žarulje tu su i dalje štedne žarulje koje su također dva do nekoliko puta skuplje od klasične žarulje. Iako štedne, spomenuli smo da one ipak troše više struje od LED rasvjete, a mnogi od njih zaziru i zato što su vrlo opasne ako se rasprsnu. - Korištenje štedne žarulje definitivno ima svoje prednosti, ona troši čak četiri puta manje energije od klasične. Ali ona u sebi ima živu koja može biti štetna ako žarulja prsne. Toplomjere sa živom smo istovremeno zabranili, ali ne i njih. Računa se kako u njima ima manje žive nego u toplomjerima, no opasnost je ista - kaže Nenad Kurtović iz Splitskog potrošača. Tako Takozvane štedne žarulje u sebi imaju štetnu živu i druge opasne spojeve, ali ne i LED žarulje. Iz resornog Ministarstva gospodarstva odgovorili su kako je njihova prednost i što se ne pregrijavaju i da deset puta brže postižu punu svjetlost u odnosu na klasičnu žarulju. na internetskim stranicama Emmezete uz svaku štednu žarulju stoji i poveznica na vrlo detaljnu uputu što treba napraviti ako se razbije. Uputstvo počinje rečenicama: “Ne paničarite! Zapamtite da fluorescentna žarulja sadrži vrlo malu količinu žive”. A onda savjetuju da se otvore prozori i napusti prostorija na najmanje 15 minuta. Žarulju treba ukloniti rukavicama, ostavke dobro zatvoriti u spremnik koji treba iznijeti na otvoreno ili odmah odnijeti na najbliže odlagalište otpada.