A štednju nisu a vođenje računa
OROČENJE U nekim članicama EU banke naplaćuju i čuvanje novca. U Hrvatskoj narodnoj banci kažu da kod nas neće. Oročavati novac svejedno se ne isplati O NETKO STVARNO IMA VIŠAK, I TO DUGOROČNO, U RAZDOBLJU OD 20 I VIŠE GODINA
Posrećilo mi se i dobila sam 1000 nenadanih eura. Lijepo je imati viška novca i htjela sam ga oročiti. Čini mi se da su kamate male, a govori se nešto i o negativnim kamatnim stopama. Postoje li one kod nas? Pitala je čitateljica, a mi smo kod šest banaka provjerili ima li zarade ako 1000 ili 500 eura oročimo na tri mjeseca. Odgovor je - ne isplati se. Kamate na oročenje su vrlo niske, između 0,02 i 0,1 posto, pa su i prinosi mali. S položenih 500 eura na oročeni račun, u tri mjeseca zaradili biste između 23 i 98 lipa, za 1000 eura duplo više. No samo za vođenje računa klijent svaki mjesec mora platiti od 3,36 do 9 kuna. Dakle više biste platili vođenje računa nego što biste na kamatama zaradili. Razlog tako malim kamatama je velika likvidnost banaka općenito u Europi. Švicarska, neke njemačke banke i Europska centralna banka čak kažnjavaju štediše negativnim kamatnim stopama, odnosno naplaćuju im čuvanje novca. Iz HNB-a su poručili kako to neće uvoditi kod nas. No oročena štednja ipak je najsigurnija jer u slučaju da neka banka čak propadne, država osigurava štednju građana do 100.000 eura. Iz Zabe su odgovorili kako su trenutačno veći prinosi ako netko uloži novac u dobrovoljne mirovinske ili investicijske fondove te police životnog osiguranja s investicijskom komponentom. To smatra i financijski stručnjak Igor Škrgatić. - Najisplativiji je treći mirovinski stup, koji je dosad imao prinose i veće od pet posto. Država na tu štednju daje poticaje od 15 posto ili najviše 750 kuna na godinu. To je mudra štednja za budućnost s kojom netko može raspolagati nakon svoje 50. godine - pojašnjava Škrgatić. Isplativije je i životno osiguranje. No ako ga netko prijevremeno prekine, neće dobiti sav uloženi novac. Prinos se jamči tek kad istekne polica, a zarada na njoj može biti i veća od ugovorene svote ako osiguravatelj mudro gospodari tim novcem i ima zaradu. Zlato i švicarski franak i dalje su sigurno ulaganje jer im u financijskim krizama i lomovima vrijednost uvijek raste. Najrizičnije su dionice i fondovi, koji se isplate na duge staze, nakon 20 i više godina. S kamata na štednju banka će prije isplate skinuti 12 posto poreza i uplatiti novac u proračun, pa je zarada još manja. Na oročene eure u našim bankama 2010. moglo se dobiti više od pet posto kamata, a 2015. pale su na manje od dva posto.