Hrvatska publika je luda za knjigama!

KRCATE DVORANE I ovogodišnji Festival svjetske književnosti pokazao je da je književnost nešto što zanima mase, samo treba pronaći nove putove do publike

Stvarno smo zadovoljni. Standard od proteklih godina smo i povisili. Svi programi su bili puni i otvorili smo brojne intelektualne teme, rekao je Seid Serdarević, urednik nakladničke kuće Fraktura koja je organizirala šesti Festival svjetske književnosti. Festival je jučer završio, a dvorana je bila dupkom puna te je to najbolji dokaz kako knjige nisu otpisane u zemlji u kojoj je među vladajućima dugo vladala dogma o tome da je “kila mozga - dvi marke”. U tjedan dana festivala, koji se održavao u Zagrebu i Splitu, gostovalo je stotinjak autora, umjetnika, pisaca, ilustratora, filmaša i prevoditelja iz 17 država. Susreli su se u 60-ak različitih formata - književni susreti, predstavljanje knjiga i autora, projekcije filmova . Među gostima je bilo potvrđenih zvijezda poput Frederica Beigbedera i Slavenke Drakulić (čije su knjige prevedene na 20-ak jezika), ali i mladih književnika čije vrijeme dolazi. - Posebno me veseli tribina za mlade koje su bile odlično posjećene i razgovor s ‘milenijalcima’ koji su pokazali kako su ljudi na koje možemo računati - dodao je Serdarević. Festival je prve godine posjetilo njih 3000, a ove godine oko 7000. autorima... Očito veliki interes za knjigama mogao bi, uz promjene navika, rezultirati postupnim oporavkom. U jednom ranijem intervjuu Seid Serdarević ovako je opisao neke probleme: “U Hrvatskoj samo trećina građana tijekom godine pohodi neke kulturne događaje, po čemu smo na dnu u Europi. A to onda dovodi do drugih problema. Unatoč svemu tome, broj onih koji posuđuju i kupuju knjige, koji posjećuju predstave, muzejske izložbe, nadmašuje broj onih koji posjećuju sportske događaje. Što bi tek bilo kad bi u dnevnim novinama kultura imala isti broj stranica koje je prate kao što ih ima sport”? Na ovom festivalu nije se iznjedrio odgovor, iako opseg kulturnih rubrika ponegdje, osobito u izdanjima naše kuće, jako raste. No to bi trebale pratiti i promjene u institucionalnom krajoliku. Na festivalu se čula i ideja da se u Hrvatskoj osnuje neka vrsta književnog HAVC-a, po uzoru na sličnu instituciju koja je dala impetus audiovizualnoj industriji. Isto tako da knjige ne mogu biti prepuštene samo tržištu jer bi to značilo propast za mnoge nakladnike.