LJUTNJA JE KRIVA ZA MOŽDANE I SRČANE UDARE

ČOVJEČE, NE LJUTI SE Osjećaj snažnog bijesa i velike ljutnje razara srce i krvne žile, oslabljuje imunitet, a povezan je i s depresijom te upalnim procesima

Nezdrave epizode ljutnje, poput eksplozivnog izljeva bijesa ili usmjeravanja tog istog bijesa na samog sebe razara organizam. Oni koji su često ljuti ili teško kontroliraju osjećaj bijesa, osim što su neugodni okolini i stvaraju im stres, uništavaju i svoje tijelo. U fizičkom smislu, neobuzdani bijes najviše utječe na kardiovaskularni sustav. Osim što duplo povećava šanse za srčani udar, bijes i ljutnja kod kojih se ulaže veliki napor da se kontrolira usko je povezan s bolestima srca te udvostručuje rizik od bolesti krvnih žila. S druge strane, konstruktivni bijes, onaj u kojem razgovarate s nekim tko vas je naljutio te na staložen i racionalan način rješavate problem, nema nikakvu povezanost sa srčanim oboljenjima nego je normalna i zdrava emocija. Kod ljudi koji imaju aneurizmu (proširenje arterije), nakon izljeva bijesa šest puta je veća šansa da ona pukne. Ljutnja oslabljuje i imunitet, pa će oni nervozni i ljuti češće biti bolesni, što ih možda i dodatno naljuti. No ne pati samo fizičko zdravlje nego i ono mentalno. Snažna ljutnja može pojačati simptome općeg anksioznog poremećaja. I depresija i ljutnja izravno su povezane, najčešće kod muškaraca. A da si olakšaju neugodne simptome, liječnici savjetuju aktivnosti koje će “istrošiti” ljutnju poput biciklizma ili trčanja.