STARIJI OD40 IMAJU 30% VEĆI RIZIK OD INFARKTA
PREVENCIJA Nepušenje, vježbanje, skidanje viška kila te kontrola tlaka, šećera i masnoća mogu spriječiti 80 posto ranijih smrti od bolesti srca
Kardiovaskularne bolesti, koje uključuju kornarnu bolest srca, moždani udar i perifernu arterijsku bolest, vodeći su uzrok smrti kod muškaraca i žena u razvijenim zemljama.
Taj rizik je u padu od 1990., zahvaljujući ranijoj dijagnozi i agresivnijoj terapiji, osobito povišenog krvnog tlaka i masnoće u krvi. No za 50 posto pada tog rizika zaslužno je i to što ljudi sve više prihvaćaju zdravi način života, odnosno bolje su kontrolirani rizici koji vode do kardiovaskularnih bolesti i rane smrti koja je s njima povezana, ističe prof. dr. sc Nikša Drinković, internist kardiolog iz Poliklinike Nikša Drinković u Zagrebu. I svjetska kardiološka federacija nedavno je objavila zaključak na temelju više studija, prema kojemu se najmanje 80 posto prijevremenih smrti od kardiovaskularnih bolesti može izbjeći ako se kontroliraju glavni faktori rizika - uporaba duhana i pretjerivanje u alkoholu te nezdrava prehrana i nedostatak tjelesne neaktivnosti, dok naš sugovornik ističe i pretilost te povišene masnoće, povišen krvni tlak i šećernu bolest.
- Oko 40 posto ljudi starijih od 40 u razvijenim zemljama ima metabolički sindrom, koji je definiran prisustvom tri ili više rizičnih faktora: abdominalna pretilost, povišeni trigliceridi, povišeni HDL kolesterol (tzv. loš kolesterol), zatim sistolički tlak te glukoza natašte. Tim ljudima rizik za prvi kardiovaskularni događaj unutar idućih 10 godina raste do 18 posto, što je jednako riziku mnogih koji su preboljeli infarkt ili moždani udar - upozorava prof. dr. Drinković. Prisustvo pet rizičnih faktora, čiji se negativni učinak zbraja, podiže 10-godišnji rizik za pojavu negativnih kardiovaskularnih događaja na 25-30 posto, dodaje kardiolog. Zato neke rizike treba redovito kontrolirati, osobito ako postoji obiteljska anamneza za kardiovaskularne bolesti. - Tako je u 20-ima dobro odrediti lipidni profil i kontrolirati ga u okviru sistematskih pregleda. Nakon 40. bismo svakih četiri do šest godina trebali provoditi screening za kardiovaskularne rizične faktore, što uključuje kontrolu masnoća, krvnog tlaka, razine šećera u krvi te uvođenje zdravih navika ako postoje druge kronične bolesti - kaže. Bilo bi dobro poduzeti i neke dodatne mjere: Ako pušite, razmislite o prestanku, ako postoji pretilost, o tome da započnete s dijetom, dok oni kod kojih postoji obiteljska anamneza ili faktori koji povećavaju rizik, kontrole trebaju provoditi češće.
Pušenje cigareta je vodeći uzrok ranije smrti koji se može izbjeći. Količina cigareta povećava pobol i smrtnost od kardiovaskulrnih bolesti. Koristi od prekida pušenja pokažu se već nakon nekoliko mjeseci, a rizik za kardiovaskularne bolesti kod bivših pušača izjednači se prema nepušačima za nekoliko godina.
Dakle, za prevenciju kardiovaskularnih bolesti nikad nije prekasno prestati pušiti, pri čemu ne treba zanemariti ni neke druge prednosti. Na primjer, za prevenciju karcinoma bilo bi korisno prestati pušiti što ranije, ističe prof. dr. Drinković.
Kad je riječ o zdravom stilu života, kao jednom od ključnih faktora prevencije kardiovaskualrnih bolesti, prije svega treba poraditi na smanjenju viška kilograma i alkohola. Naime, arterijska hipertenzija je etablirani rizički faktor za kardiovaskularnu bolest, uključujući pobol i smrtnost od moždanog udara, koronarne bolesti, srčanog popuštanja i nagle srčane smrti.
- Povišen krvni tlak je definiran kao vrijednosti krvnog tlaka veće od 130 ili dijastoličkog tlaka veće od 80 mm/Hg. Prema europskim smjernicama, povišeni krvni tlak je veće ili jednako 140/90 mm/Hg - upozorava prof. dr. Drinković.
MEDITERANSKA PREHRANA
Dodaje kako nefarmakološke mjere kod ljudi s povišenim tlakom uključuju smanjene tjelesne težine kod pretilih, obaveznu restrikciju soli u hrani i izbjegavanje većih količina alkohola. No kod bolesnika s trajnim povišenim tlakom, unatoč pridržavanju navedenih mjera, svakako je potrebna antihipertenzivna medikamentozna terapija i redovita suradnja s liječnikom. Pretilost povećava rizik za pojavu povišenog tlaka i masnoća te inzulinske rezistencije koja je preduvjet za pojavu šećerne bolesti. Prema studijama, veća tjelesna težina linearno poveća pobol i smrtnost od kardiovaskularne bolesti, upozorava sugovornik.
I obrnuto – smanjenjem tjelesne težine smanjuje se rizik smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Za zdravlje srca posebno je važno skidanje “šlaufa” oko trbuha, jer te masnoće u najvećoj mjeri utječu na povećanje rizika od bolesti srca.
- Zdrava prehrana za smanjenje
LJEKOVITI SOK
kardiovaskularnih rizika temelji se na voću, povrću, vlaknima i žitaricama te namirnicama s niskim glikemičkim indeksom, koje sadrže nezasićne masne kiseline, a što manje zasićenih i trans masnih kiselina - ističe prof. Drinković. Dodaje da su brojne studije potvrdile da ljudi koji jedu puno voća i povrća – osobito u područjima gdje je mediteranska dijeta tradicionalni način prehrane – imaju manji rizik za kardiovaskularne bolesti.
OMEGA-3 MASNE KISELINE
Tako je za zdravlje srca vrlo važno osigurati i dovoljan unos omega-3 masne kiseline, ali svakako iz ribe i biljnih izvora, savjetuje kardiolog Drinković. - Dva ili više obroka ribe tjedno kroz dulji period povezano je s 30 posto manjim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Omega-3 masne kiseline prisutne su posebno u srdela-