STOJE I DO 70 ESTENI DO 20

UNA, A OVE GODINE KILOGRAM, IAKO SU SITNIJI, STOJI 50 KUNA. KAŽU I DA IH IMA PUNO

Lovranski marun je po okusu najkvalitetniji od svih drugih, slatkastiji, a odličan je pečen i kuhan. Ove godine urod je bogat, stabla krcata, ali plod je sitan, rekao je Adriano Gržević (63). Vlasnik je lovranske šume maruna koju čuvaju generacijama, a ima stabala starih i do 400 godina. - Kvaliteta ploda maruna ovisi o vremenu. Najviše voli vlagu i kišu te južinu jer tad brzo zori i lakše otpada sa stabla. Bura i sunce su mu najveći neprijatelji, oni ga stisnu i drže, ne daju da se razvije u svojoj bodljikavoj ljusci. Ove godine je bilo lijepo vrijeme u cvatnji, oprašivanje je uspjelo, ali je bura zakočila proces i nije dala da marun naraste - objasnio je Gržević zašto su maruni ove godine nešto

sitniji. Lovranski marun je naš najcjenjeniji kesten koji se izgledom, ali ponajviše okusom, uvelike razlikuje od domaćeg šumskog kestena. Iako spadaju u isti rod europskog kestena Castanea sativa Mill, maruni su mnogo veći, svjetlije ljuske, koja se lako odvaja, žućeg “mesa” i slađi. Cjenjeniji je pa i skuplji od običnog kestena. Šume ili točnije voćnjaci tog plemenitog pitomog kestena nastali su križanjem domaćih divljih i sadnica koje su lovranski pomorci donijeli iz zemalja Dalekog istoka, najvjerojatnije iz Japana. Stabla maruna najviše se prostiru obroncima Učke, Lovrana, Moščenićke drage, Dobreča i Opatije. Posebnost tih maruna je i što se, pokazuju studije, radi o istoj sorti zvanoj Maradij, koja je jedna od najkvalitenijih na svijetu. S lovranskim marunima mogu se usporediti samo slovenski Gorički maruni te talijanski Gentile de Torino. Maruni se na području Lovrana beru tijekom prva dva tjedna listopada, a plodovi mogu biti još ukusniji fermentiraju li u hladnoj prostoriji 40 dana. Maruni su na području Lovrana, uz trešnje, od davnina prehranjivali obitelji. U davno vrijeme, prije pojave krumpira u Europi, žitarice i kesteni bili su glavni izvor ugljikohidrata u ljudskoj prehrani, a marun se sadio pretežno u zemljama u kojima je bio otežan uzgoj pšenice, odnosno na brdovitim terenima, te su se od njega također radili brašno i raznovrsna jela. Od njega su radili i nadomjestak za kavu, marune su pekli, pa i mljeli te kuhali napitak. No danas više ne služi samo kao zamjena za žitarice, nego ga koriste pri pripremi raznih jela, juha, umaka, tjestenina, kroketa, palačinki i kolača, a nadjevom od maruna pune patke, odreske i lignje. Razna jela od maruna koja se tradicionalno spremaju u lovranskom kraju mogu se kušati i na Marunadi, manifestaciji posvećenoj marunu, koja ove godine počinje 12. listopada u Lovranu, a nastavlja se vikendima poslije i u Lignju te Dobreču.