Strašno: Depresivan je svaki 3. tinejdžer
VELIKO ISTRAŽIVANJE U posljednjih mjesec dana čak 86 posto tinejdžera je pilo alkohol, a njih 17 posto doživjelo je vršnjačko nasilje, pokazalo je istraživanje Rehabilitacijsko-edukacijskog fakulteta na oko 5000 zagrebačkih srednjoškolaca
Više od 30 posto hrvatskih srednjoškolca osjeća se depresivno, što je 10 posto više od europskog prosjeka, pokazalo je dosad najveće takvo istraživanje, provedeno na uzorku od 4821 učenika iz 25 zagrebačkih srednjih škola. Istraživanje su, u svrhu kreiranja preventivnih programa, provele profesorice Miranda Novak, Martina Ferić, Valentina Kranželić i Josipa Mihić sa zagrebačkog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u okviru projekta “Pozitivan razvoj adolescenata Grada Zagreba: analiza stanja”. - Valja napomenuti da se ne radi o dijagnosticiranim poremećajima, ali bi ta djeca svakako trebala stručnu podršku i pomoć - kaže Novak. - Podaci kažu da djeca u prosjeku dođu pet godina prekasno kod liječnika. Tada već trebaju psihijatrijsku pomoć jer se radi o već razvijenom složenijem poremećaju - upozorava Ferić. Roditelji, objasnila je Novak, anksioznost kod djeteta mogu prepoznati po promjenama u ponašanju, povlačenju, gubitku volje za stvarima u kojima su uživali, izolaciji, izbjegavanju odlazaka u školu. Mogu javiti i promjene prehrambenih navika, te poteškoće sa spavanjem. - Ako takvo ponašanje traje dulje od mjesec dana, roditelji trebaju potražiti pomoć stručnjaka - kaže psihologinja. Ako djeca stvari dijele prijateljima ili se opraštaju od njih, nastavlja, to može ukazivati na suicidalno ponašanje čemu treba posvetiti ozbiljnu pažnju. Dodaje da bi svaka škola trebala imati stručnog suradnika poput psihologa ili socijalnog pedagoga što često nije slučaj. Zabrinjavajuće je i korištenje opojnih sredstava kod mladih. Marihuanu je koristilo čak 14,2 posto ispitanih adolescenata u zadnjih mjesec dana, a alkohol 86 posto. - Ako uzmemo u obzir da je alkohol zabranjen maloljetnicima, postavlja se pitanje zašto se zakoni ne poštuju - pita se Ferić. Čini se da je došlo i do porasta fizičkog nasilja kod vršnjaka. Njih 17 posto doživjelo je vršnjačko nasilje, a 13,5 posto ga doživljava u partnerskim vezama. Zanimljivo je da su djevojke češće nasilnije prema partnerima nego su to dečki. - Osim usmjerenosti na akademski uspjeh, škole imaju odgovornost brinuti i o mentalnom zdravlju te dobrobiti učenika. Potrebna nam je reforma obrazovanja i učinkovite preventivnih strategija prevencije u školskom okruženju. Podrška treba i roditeljima, nastavnicima i stručnjacima koji rade s djecom i mladima - zaključuju profesorice.