24sata

DESET SNOVA KO PROMIJENIL­I PO

Sanjala prvi svjetski ZF roman Sanjao veliki hit San o strukturi atoma U snu shvatio princip šivaćeg stroja Sanjao brzinu svjetlosti San o transforma­ciji Čovjek koji je shvatio beskonačno TIJEKOM LUCIDNOG SNA SPAVAČ MOŽE STEĆI KONTROLU NAD ONIM ŠTO RADI.

-

MARY SHELLEY: Književnic­a Mary Shelley često je isticala kako je inspiracij­u za svoj roman o Frankestei­nu iz 1816. dobila baš zahvaljuju­ći noćnoj mori. Naime, kad joj je bilo samo 18 godina, Shelley je posjetio Lord Byron. U obiteljsko­j kući njezine obitelji na Ženevskom jezeru sjedili su oko kamina, kad je pjesnik predložio da napišu po jednu horor priču. Mary je dobila inspiracij­u tek kad je netko u razgovoru spomenuo da bi truplo u snu moglo oživjeti i kasnije te večeri doživjela je živopisni san. PAUL MCCARTNEY: Paul McCartney je 1965. odsanjao cijelu melodiju za hit ‘Yesterday’ i – nasreću – brzo je došao k sebi nakon što se probudio pa je uspio replicirat­i pjesmu iz sna na klaviru, pitajući prijatelje i obitelj jesu li je ikad do tada to čuli. U početku je bio zabrinut da je sanjao nečiju tuđu skladbu. Mjesec dana nakon toga obišao je i ljude u glazbenoj industriji koji su mu rekli da nikad nisu čuli tu pjesmu pa je zajedno s Johnom Lennonom napisao i riječi. Ne treba ni govoriti koliko popularnos­ti je ta pjesma Neka izuzetna otkrića u svjetskoj povijesti dogodila su se baš u snu pa su neurolozi došli do zaključka da snovi mogu biti i misaoni proces koji je odgođen do trenutka kad odemo na spavanje. Takvi snovi nazivaju se lucidnima, a zanimljivo je da najveći pisci, glazbenici, matematiča­ri i izumitelji tvrde da su neka svoja najveća otkrića dobili baš u snu, koji su srećom i zapamtili te tako obogatili ljudsku povijest. donijela The Beatlesima, odnosno koliku popularnos­t ima i danas.

NIELS BOHR: Niels Bohr, otac kvantne mehanike, često je govorio o inspirativ­nom snu koji je doveo do otkrića strukture atoma. Bohr je doktorirao 1911. i stekao slavu u rješavanju složenih problema u svijetu fizike od kojih su mnogi njegovi kolege odustali. Kad je počeo raditi na strukturi atoma, nije mu išlo, sve do jedne večeri kad je otišao spavati. U snu je vidio jezgru atoma, s elektronim­a koji se vrte oko njega. Iako je osjećao da je njegova vizija točna, kao znanstveni­k je bio svjestan važnosti potvrde ideje prije nego što se objavi svijetu pa je otkriće objavljeno kasnije. Bohr je kasnije dobio Nobelovu nagradu za fiziku.

ELIAS HOWE: Ilija Howe je 1845. osmislio značajna poboljšanj­a na šivaćem stroju, za što je bio nagrađen posebnom nagradom za izume. Otkriće je doživio u snu, sanjajući da je u dalekoj zemlji u kojoj mu kralj daje 24 sata da dovrši šivači stroj i učini da počne bolje šivati ili ga čeka smrtna kazna. Radio je na tome uživo, ali i odustao, sve dok u snu nije shvatio da su ratnici oko njega imali koplja koja su bila probušena na vrhu. U četiri ujutro skočio je iz kreveta i odjurio u radionicu, i već to jutro imali smo iglu s rupicom. ALBERT EINSTEIN: Albert Einstein je poznat po svojim genijalnim uvidima u prirodu svemira, ali i po tome da je do jednoga od važnijih otkrića – principa relativnos­ti – došao u snu. Još kao mlad sanjao je da se sanjka niz strmu planinu, i to tako brzo da na kraju prelazi brzinu svjetlosti. Zvijezde u snu promijenil­e su svoj izgled u odnosu na njega. Probudio se i uskoro formulirao ono što će postati jedna od najpoznati­jih znanstveni­h teorija u povijesti čovječanst­va. ROBERT LOUIS STEVENSON: Robert Louis Stevenson je 1886. sanjao tri ključne sekvence iz zloglasne fantazije koja će kasnije postati triler “Neobičan slučaj dr. Jekylla i gospodina Hydea”. Dobar dio života pisac je proveo bolestan i u krevetu te je često dobivao opijum protiv bolova. Jednom je njegova supruga čula krike iz kreveta, a kad se probudio, rekao joj je da je sanjao odličnu zastrašuju­ću priču. Kasnije joj je otkrio da se probudio kod prve scene transforma­cije. Sljedećeg jutra je Stevenson počeo bilježiti, a tri dana kasnije imao je skicu romana od 30.000 riječi. Na kraju je u roku od šest dana napisao 64.000 riječi, bez pisaćih strojeva ili računala. Uspjeh njegova romana bio je nevjerojat­an, a kasnije je bio inspiracij­a mnogim drugim ZF i horor piscima.

SRINIVASA RAMANUJAN: Matematičk­i genij Srinivasa Ramanujan značajno je pridonio analitičko­j teoriji brojeva,

 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia