Djeci treba pun

‘BOLJE OBRAZOVANJE’ Zbog čega mnogi ne mogu dobiti terapiju na vrijeme, za 24sata govori logoped Draženka Blaži

U posljednjih 20-ak godina utrostručio se broj svih razvojnih poremećaja, pa tako i jezično-govornih te komunikacijskih poteškoća. Znanstveni podaci pokazuju kako je broj poremećaja jezično-govorne komunikacije u značajnom porastu i u Hrvatskoj i u svijetu. Zašto je tako, razgovarali smo s prof. dr. sc. Draženkom Blaži, redovitom profesoricom Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednicom Hrvatskog logopedskog društva. Ona je sudionica četvrte konferencije “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska”, 12. studenog u Obrtničkoj komori Zagreb. - Napredak u medicini i medicinskoj tehnologiji koji je danas značajno smanjio mortalitet neurorizične djece, nije, nažalost, u mogućnosti smanjiti i neurorizične čimbenike koji se tijekom trudnoće i porođaja javljaju kod djece pojašnjava prof. Blaži. U ovih 20 godina, dodaje, značajno su se promijenili okuženje i zahtjevi

okoline prema djeci, kao i drugačiji oblici komunikacije, odnosa, te odgoja i obrazovanja. Najveći postotak poteškoća su tzv. poremećaji izgovora, koji se, prema podacima, u Hrvatskoj i svijetu javljaju u više od 30 posto predškolske djece. - U značajnom su porastu komunikacijske teškoće koje se iskazuju u obliku poremećaja socijalne komunikacije izolirano ili u sklopu širih razvojnih poremećaja (npr. poremećaja iz autističnog spektra) te neki oblici motoričkih govornih poremećaja, kao što je npr. dječja govorna apraksija.