Liječe nas jeftinijim lijekovima koji lako izazivaju ovisnost
Stručnjaci su usporedili liječenje depresije u Hrvatskoj i Švedskoj te došli do zabrinjavajućeg podatka po nas - u Hrvatskoj se za liječenje depresije previše koriste jeftiniji lijekovi, koji uzrokuju psihološku i fizičku ovisnost. Rezultate istraživanja upotrebe psihotropnih lijekova stručnjaci su pripremili za objavu u online časopisu Expert Review of Pharmacoeconomics & Outcomes. Otkrili su da se u Hrvatskoj najviše prepisuju benzodiazepini, odnosno skupina psihoaktivnih lijekova koji služe kao depresanti i često se koriste kako bi pomogli pacijentima da prevladaju bol i anksioznost te im omoguće lakši san. Za Švedsku su oni neprikladni i nalaze se na popisu lijekova s ograničenom upotrebom. Oni koriste antidepresive. Ines Potočnjak, Robert Likić i Vesna Degoricija iz Sveučilišne bolnice ili zagrebačkog Medicinskog fakulteta, te švedski autori Eric Nham i Björn Wettermark navode i kako posvuda raste upotreba psihotropnih lijekova. U 2014. propisivalo se dnevno 127 doza, a samo godinu kasnije 131 doza. Usporedbe radi, Šveđani su 2014. propisivali 183 doze dnevno, a godinu kasnije 188 doza na dan. Autori istraživanja su usporedili i upotrebu benzodiazepinskih derivata, odnosno jeftinijih i opasnijih lijekova. Ispostavilo se da je njihova upotreba u Hrvatskoj prije četiri godine iznosila 72,5 propisanih dnevnih doza te se 2015. povećala na 74,4 propisane dnevne doze, dok je u Švedskoj upotreba benzodiazepina u obje godine iznosila samo po 11,2 propisane dnevne doze. No ministar zdravstva Milan Kujundžić s ponosom ističe kako je naš sustav najbolji u svijetu. Barem je tako zborio prije desetak dana u Saboru. - Ako ste propustili vidjeti, izvješće World Economic Foruma pokazuje da je zdravstveni sustav u Hrvatskoj, sa svim svojim manama, po kvaliteti među najboljima u svijetu. Trebamo se kritički osvrtati, ima puno stvari koje treba popravljati, ali u svakom slučaju možemo biti zadovoljni - rekao je ministar Kujundžić. A zadovoljni trebamo biti jer naši bolesnici teško dolaze do liječnika specijalista, kao i do nužnih dijagnostičkih pretraga. Liste čekanja su se produžile pa sve više ljudi plaća privatne preglede iako su tu uslugu državi već platili.