BUNDEVOM PROTIV STRESA, ARTRITISA I POVIŠENOG ŠEĆERA

SVE JE KORISNO Meso bundeve dijetna je namirnica bogata važnim mineralima, sjemenke liječe prostatu, a njezina kora gljivične infekcije

Bundeva (Cucurbita pepo) prošla je dalek put. Ovo povrće bilo je među glavnim namirnicama američkih Indijanaca. Uzgajali su je s kukuruzom i grahom, a ta je biljna zajednica bila poznata kao “tri sestre”. Krupni listovi bundeve pokrivali su tlo i štitili ga od isušivanja, dok su stabljike kukuruza pružale savršen potporanj za vitice graha. U Europu bundeva je stigla u 16. stoljeću. Njezine sjemenke su se prerađivale u visokovrijedno ulje, koje je brzo pronašlo svoje mjesto u narodnoj medicini. Suvremena znanost potvrdila je opravdanost te primjene. Istraživanja pokazuju da sjemenke bundeve sadrže spojeve koji se uspješno bore protiv kancerogenih stanica, ali dobre su i u borbi protiv lošeg raspoloženja. One su bogate proteinima, manganom, vlaknima, magnezijem i fosforom. Sadrže visok postotak cinka, što je vrlo važno za imunitet, utječu na san i popravljaju vid. Njemačko istraživanje pokazuje da žene koje prolaze kroz menopauzu i svakodnevno jedu sjemenke od bundeve imaju 23% manji rizik od raka dojke. Istraživanja upućuju na smanjenu učestalost oboljenja prostate u područjima u kojima se redovito jedu sjemenke bundeve. Kao vrlo dobar izvor magnezija pomažu regulirati visoki krvni tlak i prevenirati napadaje migrene, a zahvaljujući obilju bakra, pomažu u smanjenju upalnih stanja povezanih s reumatoidnim artritisom. Bogate su i željezom, zbog čega su osobito preporučljive veganima, kojima često nedostaje ovaj važan mineral. Neke od posljedica nedostatka željeza su umor, podložnost infekcijama te smanjena sposobnost učenja i koncentracije. Iako se na meso bundeve dugo gledalo s prezirom i smatralo stočnom hranom, danas se bundeva kao povrće sve češće koristi za spravljanje ukusnih mesnih i slatkih jela. Za novu popularnost bundeve najzaslužnije su malene sorte kao što su hokaido i butternut, no ni velike domaće sorte ne zaostaju za njima. Meso bundeve bogato je antioksidansima, vlaknima, magnezijem, kalijem te vitaminima B, C, E i K. Provitamin A te alfa i beta karoteni nalaze se u narančasto, crveno i žuto obojenim biljkama, brane organizam od oštećenja slobodnim radikalima, poboljšavaju zdravlje kože i smanjuju učinke starenja. Od neprocjenjive je važnosti i za zdravlje očiju, djeluje u prevenciji neurodegenerativnih bolesti, osigurava zdravlje kostiju, mokraćnog i probavnog sustava te, u konačnici, pojačava imunitet. Unatoč svojoj slatkoći, bundeva se preporučuje i dijabetičarima jer ima nizak glikemijski indeks, odnosno samo neznatno povisuje razine šećera u krvi. Također djeluje na obnavljanje stanica gušterače. Ljekoviti sastojci iz bundeve štite organizam od različitih alergija i infekcija, a to je posebno važno u jesenskom i zimskom razdoblju. Čak je i kora bundeve ljekovita budući da sadrži bjelančevine koje se uspješno bore s mikroorganizmima i sprečavaju infekcije, a posebice razvitak gljivice vrste Candida albicans, odgovorne za vaginalne infekcije, pelenski osip u djece i brojne druge tegobe. Kušate li neku osobito ukusnu bundevu, sačuvajte njezine sjemenke kako biste ih nagodinu mogli posijati u vrt.