PRVE LAŽI BILE SU O TERORISTIMA KOJI PRIJETE SLAVLJU ADVENTA

Zvao nas je rođak koji radi u SOI (tajna policija) i obavijestio da se ne krećemo po većim okupljanjima ni pod razno! Da izbjegavamo trg, ono klizalište i shopping centre jer trenutačno prate dva lika, jednog u Zagrebu, jednog u Splitu, koji su pripadnici ISIL-a. Glasila je tako 2015. jedna od prvih lažnih poruka koja je kružila mobitelima i društvenim mrežama. To su bili prvi pokušaji stvaranja panike među Hrvatima uoči adventa i božićnih praznika. Na to su oštro reagirali iz Ravnateljstva policije, demantirali laži te zamolili sve da takvo što zanemare i ne šire dalje. bili Sirijci. Prema podacima usporedbi ekonomija do rata, zarada u toj zemlji bila je veća od one u Egiptu, u kojemu su 2011. mobiteli odigrali veliku ulogu u svrgavanju režima Hosnija Mubaraka. Ljudi su problematizirali i njihovo lažno predstavljanje te činjenicu što nemaju dokumente uz sebe. To je bila posljedica Dublinskog sporazuma u kojem je Europska unija naložila kako se moraju registrirati i zatražiti azil u prvoj zemlji EU u koju uđu. S obzirom na to da nisu željeli ostati u Grčkoj ili Bugarskoj, a ne žele ostati ni u Hrvatskoj i Sloveniji, migranti i dalje skrivaju ili pale dokumente kako bi ih što teže identificirali te kako bi imali više šanse ostati u Italiji, Njemačkoj ili Francuskoj. Neki prijedlozi političara u Hrvatskoj bili su da i Hrvatska podigne ogradu sa žilet-žicom na granici s BiH. Takvo što odbio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. - Nikad barikade nisu riješile problem niti su ikoga zaustavile. Ono što nama preostaje je jaki diplomatski angažman, što smo i pokrenuli, da uključimo države koje su ispred nas. Zato imamo jako dobru suradnju s tim policijama - rekao je prije nekoliko dana ministar za RTL. Dodao je kako je u interesu Hrvatske da potpiše Marakeški sporazum. - Migracije su nešto čime ćemo se suočavati desetljećima. Ono regulira pitanje nacionalnog suvereniteta. Ovim sporazumom se regulira da je pitanje migracija u ovlasti države. Državama daje mogućnost da zakonskim mjerama odluče što je legalno, a što ilegalno - kaže Božinović. Novi sporazum bi vjerojatno mogao izazvati pisanje novih lažnih vijesti. U Hrvatskoj se takav prljavi posao danas prijavljuje prekršajno i kazneno. Brži način kažnjavanja je po Zakonu o javnom redu i miru. U članku 16. piše da onaj tko izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana može dobiti između 50 i 200 njemačkih maraka kazne ili kaznu zatvora do 30 dana. U težim slučajevima, u kojima su bezveze intervenirali policija, Hitna pomoć ili vatrogasci, okrivljeni se može kazniti kaznom zatvora do tri godine. Ovisno o slučajevima, policija huškače može prijaviti i za javno poticanje na nasilje i mržnju. Ono se odnosi na napade na ljude po rasnoj, vjerskoj, nacionalnoj, etničkoj pripadnosti, jeziku, podrijetlu, boji kože, spola, opredjeljenja, identiteta, invaliditeta ili bilo koje druge osobine. Za to je također predviđena zatvorska kazna do tri godine. Ako je to organizirala grupa od tri ili više ljudi, mogu dobiti do pet godina iza rešetaka.