Ože nastati zbog line ili gastritisa
NIJE UGODNO Čak 30-50 posto ljudi pati od nekog oblika halitoze, a iako je najčešći uzrok nedovoljna higijena, razlog su i želučane tegobe
Iako rijetko uzrok neugodnog zadaha može biti i gastritis pa posebno treba obratiti pažnju na želudac. Ako ne dolazi do poboljšanja, treba potražiti i neke druge moguće uzroke, a to su sustavne bolesti, poput bolesti bubrega, jetre ili pluća, objašnjava stomatolog Luka Lubina, urednik portala MojStomatolog. Iako je halitoza najčešće posljedica nezadovoljavajuće usne i zubne higijene te unosa hrane jakog mirisa, pregled kod gastroenterologa u slučajevima halitoze potreban je nakon isključivanja uzroka halitoze u usnoj šupljini, osobito kad je povezana sa simptomima bolesti jednjaka i/ ili želuca, boli i pečenjem iza prsne kosti, osjećajem težine u žličici, mučninom, povraćanjem ili žgaravicom. Čak od 30 do 50 posto populacije pati od nekog oblika neugodnog zadaha iz usta, odnosno halitoze. Istraživanja pokazuju da se 87 posto uzroka neugodnog
zadaha podrijetlom iz usne šupljine odnosi na parodontne bolesti ili obloženost jezika. Najčešće je uzrokovan kombinacijom zaostale hrane u prostorima između zubi i loše oralne higijene koja uzrokuje upalu zubnog mesa. Anaerobne bakterije, kojima su za razvoj potrebni uvjeti bez kisika, naseljavaju područja na kojima se sakupljaju ostaci hrane, primjerice između zubi i zubnog mesa u plaku, na jeziku između fisura i okusnih pupoljaka, u grlu, na tonzilama. Te bakterije stvaraju sumporne spojeve koji imaju neugodan miris pokvarenih jaja te neke druge spojeve također neugodna mirisa. No i pušenje je čest uzrok, upravo zbog intenzivnog mirisa duhanskog dima, ali i kroničnog utjecaja na sluznicu dišnih putova. Liječenje zadaha najčešće se sastoji u liječenju parodontnih džepova, zbrinjavanju karijesa i čišćenju jezika. A s obzirom na to da je neugodan zadah podrijetlom iz usne šupljine povezan s bakterijama, liječenje mora biti poduprto temeljitom oralnom higijenom kako bi se što više smanjile koncentracije mikroorganizma koje dovode do zadaha. Osim antiseptičkih otopina koje mogu i do tri sata smanjiti zadah iz usta, za dugoročne rezultate preporučljiva je primjena probiotika. Prema potrebi, pacijenta se upućuje i specijalistima drugih kliničkih disciplina, iako se rijetko radi o respiratornim, gastrointestinalnim i metaboličkim uzrocima. Ako se saniraju sve bolesti u usnoj šupljini i ako se pravilno održava oralna higijena, stanje bi se trebalo ubrzo popraviti.