VAPAJ: KUJUNDŽIĆU, NE ŠTEDITE NA OBOLJELIMA OD LEUKEMIJE
Za tipizaciju uzoraka za banku darivatelja koštane srži godišnje je potrebno najmanje 2,5 milijuna kuna. Ministarstvo zdravstva će u 2019. godini za tu svrhu dati samo 1,5 milijuna kuna. To je samo 300.000 kuna više nego ove godine, a iznos su nam potvrdili u Ministarstvu. Rekli su da izdvajaju sukladno financijskim mogućnostima. Prije tri dana smo pisali o tome kako će na KBC-u Zagreb, gdje se obavljaju tipizacije koje život znače za oboljele od leukemije, potencijalne primatelje koštane srži, do kraja godine biti obavljeno još samo 200 tipizacija, a onda sve staje do lipnja 2019. Uprava KBC-a dopisom je zatražila od Ministarstva da osiguraju 2,5 milijuna kuna jer je to minimalan iznos uz koji proces tipizacija može funkcionirati. Poveća li se broj donora sljedeće godine, trebat će više novca. U dopisu su naveli da se iznos osiguran za ovu svrhu u proračunu svake godine sve više smanjuje. No u Ministarstvu nisu uvažili molbu te kažu da dinamika testiranja ne
ovisi samo o novcu iz proračuna, nego i o broju prikupljenih uzoraka kroz godinu, kapacitetima KBC-a Zagreb, ugovorenoj cijeni testova te o donacijama Zaklade “Ana Rukavina”. U Zakladi su rekli kako je važno da se, osim broja ljudi upisanih u Registar dobrovoljnih darivatelja koštane srži, stalno povećava i broj tipiziranih uzoraka, jer se time povećava i vjerojatnost za pravodobno pronalaženje darivatelja i početak liječenja. Dodali su i da bolest ne bira koga će pogoditi, a transplantacija može biti spasonosna.
TIPIZACIJA JE KLJUČNA
Tipizacija je ključni dio cijele priče, jer nakon što građani dobrovoljno daju uzorak krvi, on treba proći imunogenetsko testiranje kojim se utvrđuju karakteristike uzorka te podudaraju li se oni s nekim od potencijalnih primatelja koštane srži. Što je više obrađenih uzoraka, to je veća vjerojatnost da oboljeli od leukemije nađu odgovarajućeg darivatelja. Upravo zbog toga je poražavajuća činjenica da će Ministarstvo iz budžeta za sljedeću godinu izdvojiti trostruko manje za tipizacije nego što je to bilo kad je registar osnovan. Dovoljno govori činjenica da je dosad obavljeno 97 transplantacija srži zahvaljujući registru na KBC-u Zagreb. Od toga u Hrvatskoj je prikladnog donora pronašlo 65 pacijenata, dok ih je 32 u inozemstvu. - Jako sam tužna zbog toga. Teško je organizirati akcije i pozivati ljude da postanu darivatelji, a onda da ti uzorci stoje na ledu i čekaju tipizaciju - ne skrivajući razočaranje rekla nam je Marija Rukavina, majka novinarke Ane Rukavine, čije ime nosi Zaklada. Osim što je osnovala Zakladu, Marija je i njezina upraviteljica te je boli što Ministarstvo drugu godinu zaredom ne odvaja dovoljno za tipizaciju. - Pokušali smo tražiti rebalans proračuna, kako za 2018., tako i za 2019. Ulagali smo amandman, ali nije prošao. Ja se i dalje nadam i da će se novac pronaći jer nije riječ o nekom jako velikom iznosu. Nisu to takva sredstva koja Vlada, uz malo dobre volje, ne bi mogla izdvojiti - govori Marija. Napominje da oni imaju razumijevanja za druge potrebe u zdravstvu, no vjeruje da se sve može riješiti na obostrano zadovoljstvo. - Mi smo lani dali 365.000 kuna iz sredstava Zaklade za 1500 uzoraka. Ako ove godine dobijemo povrat PDV-a, ponovno ćemo ga utrošiti u tipizaciju uzoraka. No to nisu sigurna sredstva. Mi ne možemo unaprijed znati hoćemo li ih dobiti i koliko - napominje Marija.
I DJECA ČEKAJU SPAS
Dodaje kako u posljednje vrijeme prikupljaju sve više uzoraka. - Oboljelo je mnogo djece. Roditelji te djece vjeruju da u svakoj hrpi uzoraka koju odnesemo na tipiziranje postoji jedan koji će odgovarati baš njihovu djetetu. Znam kako im je jer i sama sam to prošla. Od ove godine ostat će namanje 2000 netipiziranih, a gdje su još oni koje ćemo tek prikupiti - kaže Marija. Ističe da Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica ne djeluje samo unutar granica Hrvatske. Naš nacionalni registar član je svjetskog registra u kojemu je oko 33 milijuna darivatelja. Kujundžić je jučer za Novu TV govorio o problemima u zdravstvu. Među ostalim, rekao kako ne može jamčiti da se inzulin neće plaćati više. Govoreći o stanju o zdravstvu rekao je kako je javna tajna da se u Hrvatskoj prima mito u svim segmentima, nažalost i u zdravstvu.