Aritmija u starijih može dovesti do moždanog udara

OTKRIJTE NA VRIJEME Prije nego što dođe do promjena na atriju, atrijsku fibrilaciju moguće je ‘zauzdati’ i lijekovima

Atrijska fibrilacija je najčešća srčana aritmija, a karakterizira je nepravilan i ubrzan rad srca. Simptomi su “osjećaj” lupanja srca, neobjašnjivi stalni umor, nedostatak zraka, malaksalost, tjeskoba i bol u prsnom košu. Procjenjuje se da rizik od te bolesti postoji kod svake četvrte osobe starije od 40. Kad se javi kod starijih, česta je komplikacija moždani udar, pri čemu petina oboljelih umire odmah, dok oko 60 posto onih koji su preboljeli moždani ostaje s teškim invaliditetom. - Procjenjuje se da u Hrvatskoj tu dijagnozu ima oko 40.000 ljudi. Okidač za bolest povezan je s plućnim venama, a ako se bolest otkrije prije nego što dođe do promjena na atriju (pretklijetki srca), već i s lijekovima se može poboljšati kvaliteta života pacijenta. No ako dođe do promjena na atriju, uspjeh liječenja lijekovima je bitno manji - rekao je predsjednik radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca HKD-a doc. dr. sc. Šime Manola.

Kad je riječ o aritmijama koje se javljaju u starijoj dobi, 10 posto stanovništva ima fibrilaciju atrija, čija je vrlo česta komplikacija moždani udar. Njih 20 posto umre, a 60 posto ostaje s teškim invaliditetom. U liječenju se primjenjuju dvije metode - zahvat adiofrekventna ablacija, kod koje se zagrijava i tako uništava tkivo odgovorno za fibrilaciju, ili krioablacija plućnih vena, kod koje se bolestan dio oštećene vene zamrzava i uklanja. U oba slučaja, pacijent se u roku od pet dana može vratiti na posao. U Hrvatskoj se na postupak ablacije čeka do tri mjeseca, dok je u mnogim Ipak, dobra je vijest da se kod čak 80 posto ljudi nakon ablacija mijenja tijek bolesti i stanje je bolje. Takve se aritmije liječe ablacijom s 95-postotnim uspjehom, a komplikacije su manje od jedan posto. drugim zemljama lista čekanja dulja od godinu dana. - Danas u Hrvatskoj za taj zahvat ne postoje liste čekanja i u prosjeku se obavlja za dva do tri tjedna - istaknuo je dr. Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu. Akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva. rekao je da se broj umrlih od posljedica kardiovaskularnih bolesti u posljednje vrijeme smanjio za desetak posto. - Kad je, pak, riječ o fibrilaciji atrija, rizik od oboljenja se smanjuje uz rano otkrivanje i stavljanje pod kontrolu povišenog tlaka, koji je najčešći uzrok fibrilacija - rekao je prof. dr. sc. Miličić i dodao kako je za tu bolest značajan faktor borba protiv pušenja, prekomjerne konzumacije alkohola ili konzumacije droga te općenito prevencija koronarnih bolesti.