Nedjeljom bi se poslije mise, kad su drugi kadeti odlazili u javne kuće ili tražili slične zabave, penjao uz 561 stubu do svetišta Majke Božje na riječkom Trsatu kako bi slušao drugu misu.
- Nakon završetka škole odmah su ga poslali na ratište. Jednom prilikom išao se okupati u rijeci, kad je počeo napad. Padale su bombe, a on je otplivao na drugu stranu kako bi se spasio. Zarobili su ga neprijatelji, a netko od njegovih suboraca pronašao je na obali njegovu uniformu i zaključio da je on sigurno stradao. Njegovoj obitelji su javili da je poginuo, a oni su održali misu zadušnicu za Alojzija. Iz talijanskog logora poslali su ga na solunski front. Ondje je bio i ranjen, no uspio se vratiti kući - prepričava isusovac, pater Vladimir Horvat, koji je prvi napisao njegov životopis. Ratni užasi ostavili su duboki trag na njegovoj duši. Odustao je od bogoslovije i upisao agronomiju jer mu je otac imao veliko imanje. Kad je imao 26 godina, trebao se oženiti i naslijediti veliki posjed u Kamenarevu. ga 28. svibnja 1934. nadbiskupom koadjutorom s pravom nasljedstva. Na Ivanje, 24. lipnja 1934., zaređen je za biskupa u zagrebačkoj katedrali. Postao je najmlađi biskup na svijetu s 36 godina. Nadbiskup Antun Bauer ga odmah uključuje u najintenzivniji pastoral nadbiskupije. Postavši nadbiskup radikalno je smanjio broj večera i primanja u nadbiskupskom dvoru, a među nekim svećenicima nazivan je boljševičkim nadbiskupom. Nakon smrti nadbiskupa Bauera u prosincu 1937., Stepinac je ponio puni naslov položaja na kojem je de facto već bio. - Dolaskom NDH Stepinac se distancirao od Ante Pavelića, a za logor Jasenovac čak mu je pisao: ‘Ovo je sramotna ljaga i zločin, koji vapije u nebo za osvetom, kao što je sramotna ljaga čitavi Jasenovac za Nezavisnu državu Hrvatsku.’ Stepinac je spašavao Židove i Srbe te protestirao protiv uhićenja. Zbog osude totalitarizma svake vrste Stepinac se zamjerio mnogima, pa su 1943. članovi ustaške grupe Tomić planirali atentat na njega - ispričao je pater Vladimir Horvat. Padom NDH nova vlast nije ga dobro prihvatila. Uhitili su ga 1946. nakon što je odbio Titov prijedlog o odvajanju Katoličke crkve u Hrvatskoj od Svete Stolice. Optužili su ga za suradnju s ustaškim režimom. Uhtili su ga 18. rujna oko 5.30 na Kaptolu. Montirani sudski postupak bio je brz, uz bučno odobravanje pune sudnice. Stepinca su osudili na 16 godina zatvora i prisilni rad te petogodišnji gubitak građanskih prava. 1951. premješten je u kućni pritvor, u župni dvor u Krašiću. Papa Pio XII. imenovao ga je 1952. kardinalom, što je dovelo do konflikta s komunističkom vlašću koja mu je ponudila da napusti Hrvatsku, no Stepinac je to odbio. U internaciji je pisao i prevodio. Vrijeme je prolazilo, a kardinalovo je zdravlje kopnilo. Krašićki župnik Josip Vraneković zabilježio je njegove posljednje trenutke. “U srijedu 10. veljače oko 10 sati kardinal prekine župnika i reče mu: ‘Znate što, župniče? Pustite vi injekciju. Idemo najprije na ono najznačajnije. Uzmite štolu. Čemu se zavaravati. Sjednite ovdje, pa idemo od početka. Osigurati se, pa što Bog dade.’ Obavio je opću ispovijed i primio sakramente svete Pomasti. Svi su klečeći molili. Iako nitko od nazočnih nije mislio da bi to mogao biti smrtni krevet, Kardinal je to jedini znao.” Točno u 14 sati reče: “Dajte mi onu moju svijeću!”. Na Svijećnicu je, naime, dao blagosloviti posebnu svijeću s primjedbom da će mu doskora trebati. I kad su mu sestre donijele zapaljenu svijeću, snažno ju je stisnuo rukom. Bila mu je simbol one nadnaravne svjetlosti svete vjere za koju se borio, koja mu je sad budila nadu da će se doskora preobratiti u plameno svjetlo koje se više nikad neće ugasiti. Ustima je micao moleći: ‘Fiat voluntas tua – Budi volja Tvoja!’. Bile su to posljednje njegove riječi. Bilo je točno 14.15.” Srpska pravoslavna crkva beatifikaciju Stepinca gleda kao političko, a Katolička crkva kao vjersko pitanje. Američka povjesničarka židovskog podrijetla dr. Esther Gitman smatra da je Stepinac pokazao veliku hrabrost te je 2015. objavila niz nepoznatih povijesnih dokumenata koji pokazuju kardinalovu ustrajnost u spašavanju ugroženih, posebice Židova, u 2. svjetskom ratu.
U nedjelju našim čitateljima darujemo karticu s kardinalovim najljepšim i
najiskrenijim molitvama