U šumskoj školi učimo zašto treba grliti drveće
ŠUMSKA PEDAGOGIJA Učenje u prirodi odavno je praksa u Skandinaviji, a u Hrvatskoj je provodi istarska udruga Modelna šuma ‘Sliv rijeke Mirne’
Igranje i učenje u šumi potiče djecu na razmišljanje, učenje i stjecanje novih vještina u prirodnom okuženju. Sve to i još puno više Ana Fornažar (42) iz Pule, mag. ing. šumarstva iz udruge Modelna šuma “Sliv rijeke Mirne”, predstavlja u okviru koncepta šumske pedagogije. - Šuma je izuzetno zdrava lokacija za učenje jer potiče slušanje, promatranje, socijalne interakcije i ublažava stres, a dobrobit rada u šumi je višestruka jer utječe na povoljni fizički, mentalni i emocionalni razvoj djece - kaže Ana Fornažar, koja u drugoj polovici veljače sa suradnicama u Puli započinje s novim ciklusom radionica. - Radionice su više kreativne i intuitivne nego teoretske, jer nam je važan osjećaj koji djeca imaju dok borave u šumi i koji će ih, ako je ugodan, ponovno vratiti u šumu tako da je prepoznaju, vole i čuvaju kao stanište izuzetne vrijednosti. S obzirom na to da u šumama živi 80 posto svih živih vrsta na Zemlji, želja nam je pobuditi kod djece divljenje prema šumskom ekosistemu, ali i percepciju oblika, boja i vrsta. Promatramo strukturu i svojstva svega što nađemo u šumi, sakupljamo prirodne materijale i od njih kreiramo, učimo imena drveća i plodova, mirišemo i grlimo stabla, oponašamo ‘kako drveće crpi vodu, proizvodi hranu i kisik’, raspravljamo o funkcijama i dobrobitima šume - pojašnjava. Šumska pedagogija još nema mjesto u kurikulumu hrvatskih škola, dok je u inozemstvu posebno razvijena u središnjoj i sjevernoj Europi, tvrdi Fornažar, gdje se takvi programi provode više od 20 godina. - Šumske škole mogu biti regularne škole koje su u svoj kurikulum uvrstile dodatne programe boravka i rada s djecom u šumi, kao što je na primjer u Švicarskoj. Želja nam je da šumska pedagogija u Hrvatskoj dostigne razinu kao kod naših europskih susjeda - istaknula je Fornažar. Djeca koja dovoljno vremena provode u prirodi su zdravija, imaju bolju koncentraciju i postižu bolji uspjeh u školi. Fornažar ističe da školskom uzrastu nedostaje nestrukturirane, kreativne i praktične nastave koja potiče istraživanje i spoznajno učenje. - Zabrinjavajuće je što su djeca danas toliko odvojena od prirode, pa čujemo da se neka čak i boje šume jer je doživljavaju nepoznatim i stranim mjestom, što nam govori o tome koliko su roditelji zapostavili odgojni segment boravka u prirodi koji je izuzetno važan za zdravo djetinjstvo - zaključila je Ana Fornažar.